Stručnu javnost koja već godinama upozorava na veoma loše stanje u kome se nalazi pruga Beograd – Bar nesumnjivo je veoma obradovala vest da su Italija, Crna Gora i Srbija potpisale memorandum o realizaciji Studije izvodljivosti za rekonstrukciju te pruge koja je, kada je izgrađena daleke 1976. godine, bila proglašena primerom tehnološkog napretka. U međuvremenu, na pruzi Beograd-Bar se nije radilo gotovo ništa što je izazvalo njeno lagano propadanje.

Prema rečima Nenada Stanisavljevića, direktora Medija centra Železnica Srbije, poslednja veća rekonstrukcija na srpskom delu pruge Beograd- Bar desila se 2007. godine kada je renoviran 41 kilometar pruge Resnik – Valjevo.

– Do kraja 2009. godine nisu planirani bilo kakvi radovi na pruzi Beograd -Bar. To, naravno, ne znači da neće biti doneta odluka o modernizaciji nekih delova pruge ako novac za to bude obezbeđen. Za sada takvih najava nema. Inače, na 29 mesta na srpskom delu pruge Beograd – Bar odvija se takozvana lagana vožnja, što znači da lokomotive zbog loših uslova u kojima se nalaze te deonice moraju da voze znatno sporije nego što je predviđeno. Naime, umesto da postižu dozvoljenu brzinu od 78 kilometara na sat kompozicije koje se kreću tim deonicama voze brzinom od 20 do 50 kilometara na sat. Reč je o deonicama koje se prostiru na oko 100 kilometara pruge. Najduže deonice na kojima se odvija usporena vožnja su Jablanica – Priboj, Kosjerić – Kalenić, Užice – teretna stanica Užice i Vreoci – Lazarevac – ističe naš sagovornik.

Rekonstrukcija pruge duge 120 kilometara bi koštala između 350 i 400 miliona evra, a cilj je da se postigne prosečna brzina od 80 kilometara na čas. Prema rečima Milutina Mrkonjića, ministra za infrastrukturu Srbije, izrada Studije izvodljivosti za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar trebalo bi da počne u ponedeljak. On je dodao da će Studija biti završena za šest do osam meseci, a za njenu izradu je obezbeđeno 1,5 miliona evra. Jedan milion će dati Vlada Italije, dok će 500.000 evra uložiti Srbija i Crna Gora. Mrkonjić je kategoričan da će u slučaju da Italijani ne uđu u posao rekonstrukcije, to onda učiniti same Srbija i Crna Gora. Obrazlažući zainteresovanost Srbije za rekonstrukciju pruge Beograd-Bar srpski ministar za infrastrukture naglasio je da su ta pruga i Luka Bar „važne za ovaj deo Evrope“ i da su srpska preduzeća spremna da uđu i u kupovinu luke jer je to, kako je istakao, „životni interes srpske privrede“.

Najviši most

Izgrađena u nekadašnjoj SFRJ, pruga Beograd – Bar dugačka je 476 kilometara i povezuje Beograd sa morskom lukom na južnom Jadranu. Direktor Medija centra Železnica Srbije Nenad Stanisavljević ističe da se na pruzi Beograd – Bar, koja se po nepodeljenim mišljenjima saobraćajnih eksperata smatra velikom pobedom tehnologije nad prirodom, nalazi 206 betonskih i 28 čeličnih mostova. Most iznad Male reke, izgrađen je na visini od 200 metara, najviši je u Evropi i dugačak je oko 500 metara. Radovi na tom mostu trajali su četiri godine, a čelična konstrukcija teška je 25.000 tona. Celom dužinom pruge izgrađeno je 254 tunela ukupne dužine 114,4 kilometra. Najduži je tunel Sozina dugačak 6.171 metara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari