Na letovima do Pekinga nije bilo više od 50 putnika 1Foto: EPA/Waltraud Grubitzsch

Očekivanja Aleksandra Vučića, predsednika Srbije, da se uspostavi direktna avio-linija između Beograda i Pekinga nije realna i izvodljiva, smatra domaća stručna javnost.

Jedini način da se sprovede taj poduhvat su subvencionisanje te avio-linije od strane države Srbije ili uvođenje čarter letova za potrebe kineskih turista.

Pre nekoliko dana Vučić se sastao sa potpredsednicom Kineske narodne političke konsultativne konferencije Li Bin, i tom prilikom je izraženo očekivanje da bi mogla da bude otvorena direktna avionska linija između Beograda i Pekinga.

Podsećanja radi, avio-linija Beograd – Peking, preko Praga, funkcionisala je od 15. septembra 2017. do 26. novembra 2018. godine dva puta sedmično. Prevoznik je bila kineska kompanija „Hajnan erlajnz“, koja pripada HNA grupi, jednoj od članica kineskog konzorcijuma koji je bio u trci za dobijanje koncesije za upravljanje Aerodromom „Nikola Tesla“ u Beogradu. Predstavnici kineske kompanije su svojevremeno istakli da su odluku o uspostavljanju avio – linije sa Beogradom doneli na molbu srpskih vlasti.

U jednom trenutku se čak razmatrala mogućnost da „Hajnan erlajnz“ otvori direktnu liniju između glavnih gradova Srbije i Kine ali do toga ne samo da nije došlo već je u međuvremenu ukinuta i linija preko Praga. Iako kineska kompanija, bar kada je reč o srpskoj javnosti, nijednom nije iznela podatke o rentabilnosti te avio-linije sa velikom verovatnoćom se spekuliše da je ona ukinuta zbog malog broja putnika.

Prema dostupnim podacima zna se da u početnoj fazi broj putnika nije prelazio cifru od 30 ljudi po letu, a kasnije se ta brojka popela na 100, ali je samo 50-ak njih produžavalo let dalje ka Pekingu, dok su ostali ostajali u Pragu ili nastavljali put ka drugim destinacijama. S obzirom da je kapacitet aviona 292 mesta, a da čak ni polovina mesta nije mogla da bude popunjena Kinezi su odlučili da ukinu liniju koja im nije donosila profit.

Upravo ta činjenica izaziva skepsu u stručnoj javnosti da su se uslovi promenili svega 10 meseci kasnije, odnosno da bi u slučaju reuspostavljanja te linije ona bila rentabilna.

– Tačno je da je linija Beograd – Peking, preko Praga, ukinuta zbog nedovoljnog broja putnika. Jedan od razloga za mali broj putnika je to što se za Peking putovalo preko Praga, odnosno da je moralo da se preseda i čeka što je jedan broj putnika demotivisalo da koriste tu liniju. U ovom trenutku nemamo dovoljno podataka i parametara iz kojih bi smo mogli zaključiti da li bi se direktna linija na relaciji Beograd – Peking komercijalno isplatila ili ne. Međutim, ono što bi definitivno moglo da se ostvari je uvođenje čarter letova između Pekinga i Beograda u saradnji sa „Er Srbijom“. Ti čarter letovi bi prevozili kineske turiste do Beograda. Oni bi kasnije bili transportovani do destinacija na prostoru eks Jugoslavije koje su im zanimljive s obzirom da Beograd nema toliko sadržaja da turiste zadrži na prostoru grada duže od tri dana. Ako se zna da kineskim turistima nije potrebna viza za Srbiju, može se pretpostaviti da bi ti čarter letovi bili ispunjeni i da bi se komercijalno isplatili – kaže za Danas Petar Vojinović, glavni urednik portala o vazduhoplovstvu „Tango Six“.

Ekspert za strane investicije Mahmud Bušatlija kaže za Danas da je legitimno što predsednik Srbije ima želje ali da je između onoga što se očekuje i onoga što je realno ostvariti velika razlika.

– Ne vidim zbog čega bi Kinezi ponovo pokretali liniju koja nije bila rentabilna. Jedan od razloga što su oni liniju od Praga produžili do Pekinga je bio taj što se taj avion dugo zadržavao na aerodromu u glavnom gradu Češke. Avion bi dolazio ujutro, a leteo za Kinu uveče. Tako dugačak boravak na aerodromu u Pragu je bio skup za kinesku avio-kompaniju te se, i iz tih razloga, odlučila da leti za Beograd, kako bi avion što manje vremena provodio na pisti aerodroma u Pragu. Međutim pojavio se problem nedovoljne popunjenosti kapaciteta. Do Pekinga je letelo maksimalno pedesetak putnika a da bi linija bila rentabilna bilo je potrebno da bude popunjena bar polovina kapaciteta od ukupno 292 mesta u avionu. Ne vidim da bi taj broj putnika sada bio veći nego što je to bio u trenutku kada je avio saobraćaj na toj relaciji prekinut – objašnjava Bušatlija. On dodaje da se ne može očekivati da do dogovora po tom pitanju dođe iz političkih razloga. Već duže vreme Kinezi ističu da se njihove kompanije na tržištu ponašaju komercijalno a ne shodno interesima državnih organa. To su uglavnom privatne kompanije koje se rukovode isključivo ekonomskim interesima. Očekivati bilo kakvu drugu logiku od njih je potpuno izlišno. Jedino što bi moglo da dovede do ponovnog otvaranja avio linije na relaciji Beograd – Peking je da država Srbija subvencioniše istu što bi motivisalo kineskog prevoznika da uđe u taj poduhvat jer bi mu određeni nivo zarade bio zagarantovan – ističe Bušatlija.

U Ministarstvu saobraćaja kažu za Danas misle nešto drugačije.

– Uvođenje avio-linije na bilo kojoj relaciji uvek je pitanje komercijalnog interesa avio-kompanija, ali smatramo da svakako, imajući u vidu aktuelnu privrednu saradnju Srbije i Kine, kao i povećanje broja kineskih turista koji dolaze u Srbiju, postoje razlozi da se ova linija ponovo uvede – kažu za Danas u Ministarstvu saobraćaja. Na pitanje da li je država spremna da subvencioniše tu avio-liniju u tom ministarstvu ističu da se „u skladu sa zakonom subvencionišu linije u javnom interesu koje povezuju nerazvijena područja u Srbiji sa njima privredno i turistički interesantnim“.

– U tom smislu nije bilo zahteva prema Vladi Srbije kada je Kina u pitanju – kažu u Ministarstvu saobraćaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari