Podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije koje je objavio Republički zavod za statistiku, ali i prognoze analitičara nimalo ne ohrabruju. Iako je vrednost izvoza u 2006. godini premašila 6,4 milijarde dolara, što je 43,4 odsto više u odnosu na isti period lane, zabrinjava podatak da je i uvoz koji je prošle godine vredeo 13,1 milijardu dolara porastao za 25,9 odsto.

Podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije koje je objavio Republički zavod za statistiku, ali i prognoze analitičara nimalo ne ohrabruju. Iako je vrednost izvoza u 2006. godini premašila 6,4 milijarde dolara, što je 43,4 odsto više u odnosu na isti period lane, zabrinjava podatak da je i uvoz koji je prošle godine vredeo 13,1 milijardu dolara porastao za 25,9 odsto. To znači da se spoljnotrgovinski deficit kreće oko 6,7 milijardi dolara, a u odnosu na 2005. godinu to je rast od 12,8 odsto.

Konstantan rast deficita

Statistika upozorava da Srbija godinama unazad beleži konstantan rast spoljnotrgovinskog deficita. Tako je 1997. godine deficit bio 1,9 milijardi dolara, da bi 2005. premašio 5,9 milijardi dolara. Najniži spoljnotrgovinski deficit ostvaren je 2000. godine ( 1,1 milijarda dolara ) a 2004. godine premašio je sedam milijardi dolara( 7,2 ). Analitičari su saglasni da rast trgovinskog deficita ili suficita nije uvek dokaz smanjenja, odnosno povećanja konkuretnosti privrede. Jer, da bi izvoz beležio rast, potrebno je obezbediti kvalitetan proizvod prilagođen zahtevima stranog tržišta, posebno tržištu Evropske unije. Veoma je važna i finansijska podrška izvoznim poslovima, zatim marketing prilagođen svetskim standardima, kao i kontinuitet u snabdevanju tržišta određenim artiklima.

U uvoznom asortimanu bilo je raznovrsne robe od energenata pa do hrane, obuće i odeće, kozmetike… Najveću stavku predstavlja uvoz nafte i naftnih derivata na šta je potrošeno 1,6 milijardi dolara, slede drumska vozila (953 miliona), gas (668 miliona dolara), industrijske mašine (594 miliona dolara) i gvožđe i čelik (536 miliona dolara) i njihov uvoz čini 33,3 odsto ukupnog uvoza. Za uvoz novih putničkih automobila izdvojena su 352 miliona, dok je na „polovnjake“ potrošeno 179 miliona dolara. Uvoz lekova vredeo je 210 miliona dolara, a kada je reč o robi široke potrošnje najviše deviza potrošeno je na uvoz televizora (71,4 miliona dolara ), slede mašine za veš (36 miliona) i frižideri (35 miliona dolara). Na spisku uvoznih artikala našle su se i žvakaće gume i bombone čiji je uvoz “ progutao“ 14,5 miliona dolara, ali i paste za zube, šamponi, jabuke, maline, šljive… Na strana tržišta najviše je plasiran nameštaj (35 miliona dolara) i tapacirana sedišta, ali i „smederevci“ i druge peći na čvrsta goriva. Vrednost tog izvoza premašila je 28,5 miliona dolara .

Uskoro dozvola za izvoz jaja, mleka i sira u EU

Beograd – Direktor Uprave za veterinu Dejan Krnjajić izjavio je juče da očekuje da bi Srbija ove godine mogla da dobije odobrenje za izvoz jaja, mleka i sira u Evropsku uniju. Uprava za veterinu je dobila pismo Inspekcije za hranu i veterinu EU (FVO) kojim se potvrđuje da će ove godine u novoj direktivi biti proširena lista proizvoda životinjskog porekla iz Srbije koji će moći da se izvoze u EU, rekao je Krnjajić novinarima. Lista bi trebalo da bude proširena na osnovu usvojenog plana ispitivanja za 2006. godinu – kontrole ostataka lekova u hrani u Srbiji, kao i na osnovu rezultata ispitivanja iz 2005. godine. Srbija bi dobila mogućnost da, pored junećeg mesa i meda, prodaje u EU mnogo više proizvoda.

– Ako bi se u analizu uključila i razmena sa Crnom Gorom, spoljnotrgovinski deficit bi bio veći, odnosno premašio bi sedam milijardi dolara. Ali, ništa manji problem nije visoki platni deficit koji dostiže 13 odsto bruto društvenog proizvoda (ili 3,7 milijardi dolara ) i rezultat je deficita u robnoj razmeni u kojoj je uočljivo „topljenje zarade“ u nekim delatnostima , pre svega u oblasti usluga – kaže za Danas Mlađen Kovačević, saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu. On podseća da su usluge (saobraćaj, turizam, bankarske usluge… ) devedesetih godina u spoljnotrgovinskoj razmeni beležile suficit od oko 990 miliona dolara, 2001. godine suficit je pao na oko 240 miliona, 2005. iznosio je samo dva miliona dolara, da bi 2006. godina bila završena sa deficitom od oko 50 miliona dolara.
– Činjenica je da vrednost izvoza raste i da je veća od uvoza. Zato je teško razumeti zašto spoljnotrgovinski deficit takođe beleži skok. Objašnjenje za bolje izvozne rezultate može se naći u rastu cena na svetskom tržištu proizvoda obojene i crne metalurgije, zatim kukuruza i šećera, što su inače najveće izvozne stavke Srbije. Osim toga, jačanje dinara u odnosu na evro doprinelo je da se industrija opredeljuje za preradu jeftinijih uvoznih komponenata, a da gotove proizvode izvozi. Takav je recimo slučaj sa kafom, a i farmaceutska industrija koja je istovremeno i veliki uvoznik može da posluži kao dobar primer za to – ističe Kovačević, dodajući da su zapravo svi veliki izvoznici ujedno i veliki uvoznici pa, između ostalog, i u tome treba tražiti odgovor na pitanje zašto je ukupni neto devizni efekat spoljnotrgovinskog poslovanja skroman.
Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja, takođe tvrdi da bi spoljnotrgovinski deficit srpske privrede bio veći da tokom 2006. godine Crna Gora nije postala inostrano tržište.
– Ukoliko bismo isključili izvoz na crnogorsko tržište (16 miliona dolara ili 9,6 odsto od ukupnog izvoza ) došli bismo do računice da bi izvozni rezultati u 2006. u odnosu na one ostvarene u 2005. godini bili bolji za 29,7 odsto, a ne za 43,4 odsto kako pokazuje zvanična statistika. Pri tom, ne treba zanemariti ni činjenicu da Srbija na inostrano tržište najvećim delom plasira proizvode niže faze obrade koji su jeftiniji. Tako je, recimo, vrednost sirovina i repromaterijala izvezenih lane dostigla 4,3 milijarde dolara, pa je udeo ove robne grupe u ukupnom izvozu skočio sa 66,8 odsto u 2005. na 67,1 odsto lane. Istovremeno, uvoz robe široke potrošnje na šta je potrošeno oko 6,6 milijardi dolara porastao je za oko 33 odsto u odnosu na 2005. godinu. Na drugoj strani, uvoz opreme porastao je za simboličnih 7,2 odsto – ističe Đogović.
Komentarišući negativni spoljnotrgovinski bilans u razmeni sa Rusijom, gde se izvoz izražava cifrom od 311 miliona dolara, dok uvoz (pretežno energenata ) premašuje dve milijarde dolara, Đogović ukazuje na činjenicu da deficit od oko 1,8 milijardi dolara ostvaren u razmeni sa Ruskom Federacijom čini gotovo trećinu ukupnog spoljnotrgovinskog deficita srpske ekonomije . “ Jedan od ključnih koraka ka redukovanju ovog deficita moguć je samo osetnijim povećanjem izvoza u Rusiju“, tvrdi Đogović i dodaje da je to moguće ostvariti organizovanijim nastupom domaćih proizvođača, koji bi trebalo zajednički da nastupaju na tom tržištu i tako snize troškove plasmana važan je takođe i asortiman i kvalitet ponude.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari