Narodna stranka: Borska Toplana partijski nabavlja duplo skuplji ugalj 1Foto: Beta/Miloš Miškov

Toplana u Boru i ove godine nabavlja ugalj pregovaranjem, a za novu grejnu sezonu ugovor o kupovini 37.200 tona uglja potpisala je sa Uzor-eksportom, firmom koja je prema podacima APR-a imala samo jednog zaposlenog, saopštila je danas Narodna stranka u Boru.

Najnoviji ugovor Toplane mimo tendera u vrednosti je 626,112 miliona dinara, potpisan je 28. jula ove godine, a cena će biti plaćena 100 odsto avansno, piše u dokumentu koji je novinarima predstavio lider te stranke u Boru Dragan Marković.

Sve ovo događa se samo nekoliko dana pošto je ostavku podneo direktor Toplane i potpisnik ugovora Milutin Simić. Na njegovo mesto Gradsko veće je predložilo Dragana Veličkovića, bivšeg predsednika opštine Bor, koji je sa te funkcije smenjen 2006. godine posle referenduma, a jedna od zamerki koje se Veličkoviću stavljala na teret bila je upravo loša grejna sezona.

Marković je rekao da firma Uzor-eksport (čija je vlasnica Tijana Marjanović) nabavlja i prodaje ugalj Toplani od 2018. godine i da je godinama unazad bila praksa da se ugovori aneksiraju i kupuju dodatne količine uglja (zbirno i do 50.000 tona).

On je ocenio da je „partijska“ nabavka uglja dovela do toga da je danas Toplana „na kolenima“, sa dugovanjima koja su blizu godišnjeg budžeta grada.

Ugalj, koji je ranije nabavljan u rudniku Pernik u Bugarskoj i koji je, po podacima iz tog rudnika, sa utovarom, koštao od 38 do 44 evra po toni, Toplani Bor prodaju po ceni od 100 do 120 evra po toni bez PDV-a.

Markoviće je upitao zašto Toplana izbegava da nabavlja ugalj iz drugih rudnika, na primer iz Banovića, koji je, kako je rekao, po oceni stručnjaka kvalitetniji.

On je lokalnim vlastima postavio i pitanje zašto je dozvoljeno da se ugalj nabavlja po ceni više nego duplo većoj od prodajne cene u drugim rudnicima, i gde ide ta razlika, jer je „čudno da niko od nadležnih nije reagovao, ni gradonačelnik Aleksandar Milikić ,ni inspektori“.

Prema podacima o 20 najvećih dužničkih firmi za utrošenu električnu energiju u Srbiji, Toplana u Boru se u julu prošle godine našla na sedmom mestu sa dugovanjima koja su iznosila 702,5 miliona dinara, ali su zvanični podaci su da je njen dug 1,3 milijarde dinara.

Ukupan dug borske Toplane je, prema rečima Markovića, u prvih šest meseci 2020. godine, i pored subvencija od 120 miliona dinara, iznosio 155 miliona dinara, odnosno, gotovo isto koliko i u 2019. godini.

„Javni sektor u Boru je na kolenima, a lokalna vlast je godinama obećavala bolje funkcionisanje javnih preduzeća i pozitivno poslovanje. Međutim, ispostavilo se da je sve bilo obmana, jer primer Toplane pokazuje kako se političkim kombinacijama, svesno ili nesvesno, sistematski uništava jedno preduzeće pred očima svih“, naveli su predstavnici Narodne stranke.

O sumnjivom poslovanju Toplane obavestio je i borski odbor Stranke Slobode i pravde, koji je došao do podatka da se samo u 2020. godini više od 300 domaćinstava „skinulo“ sa toplovodne mreže, i da je cena grejanja povećana za 17 procenata.

U Boru, u kome po popisu iz 2011. godine živi više od 48.000 ljudi, donedavno je bilo više od 90 odsto domaćinstava povezano na daljinski sistem grejanja, ali je sada taj broj značajno manji.

Članovi Gradskog veća usvojili su 20. jula projekat Javno-privatnog partnerstva za izgradnju, finansiranje i održavanje nove toplane na komprimovani gas i drvnu sečku u vrednosti 150 miliona evra, čiji se početak izgradnje najavljuje za novembar ove godine.

U međuvremenu je javno preduzeće Stambene usluge Bor sprovelo javni poziv i za Toplanu kreditno se zadužilo dodatnih 300 miliona dinara za nabavku energenata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari