NBS: Banke da ne naplaćuju nerealne troškove 1Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Narodna banka Srbije ocenjuje da bi naknade i troškovi koje banke naplaćuju za obradu i administriranje kredita trebalo naplaćivati u fiksnom iznosu, što je u suprotnosti sa široko rasprostranjenom praksom poslovnih banaka da naknade naplaćuju kao procenat kredita.

NBS je u dopisu upućenom bankama ovaj stav obrazložila primerom u kom se, ukoliko se naknada obračuna procentualno, za istovetni bankarski proizvod naplaćuje različit iznos naknade.

NBS je u ovom dopisu koji bi mogao biti uvod u velike promene u poslovanju banaka ukazala i na to „da naplaćene naknade i troškovi moraju biti odraz stvarnih troškova banke u vezi sa uslugom“.

Za sada je ovo samo sugestija NBS poslovnim bankama, na koju banke još nemaju reakciju, jer kako smo nezvanično dobili informaciju iz jedne od banaka, još razmatraju kakav će stav zauzeti.

Ovaj dopis NBS je posledica, kao što je i navedeno u njemu, velikog broja tužbi građana i sa tim povezanih troškova za banke. Naime u maju ove godine Viši sud u Somboru je doneo pravosnažnu presudu da je jedna banka nezakonito naplatila naknadu za obradu kredita i obavezala banku da vrati klijentu novac. Kako tvrde u Udruženju potrošača Efektiva od tada je veliki broj građana preko njih podneo tužbe protiv banaka za nezakonitu naknadu za obradu kredita.

„Dopis NBS je potvrda da banke rade nezakonito i da pljačkaju građane. Naš cilj je da se donese sistemsko rešenje, neka odluka NBS po kojoj će se banke obavezati da vrate novac klijentima, kao što je urađeno kod nezakonitih promena kamatnih stopa“, poručuje Dejan Gavrilović, predsednik Efektive dodajući da ne spore da banke imaju neke troškove, ali da se naknade ne mogu procentualno naplaćivati.

On je istakao i da banke, kako je presudio sud u Somboru, moraju da iskažu sve svoje troškove u okviru nominalne kamatne stope kao što to predviđa Zakon o obligacionim odnosima.

„Efektivna kamatna stopa u kojoj su sabrani svi ti troškovi je izmišljen parametar koji ne postoji u Zakonu o obligacionim odnosima. Banke moraju da iskažu troškove u nominalnoj kamati i ne smeju da naplaćuju sa strane“, kaže Gavrilović.

Odnos klijenata, fizičkih lica i banaka je već dugo vremena nepravedan prema građanima kao slabijoj ugovornoj strani, ocenjuje Denis Perinčić, predsednik Republičke unije potrošača.

„Davanje kredita je redovna aktivnost banaka, a procena rizika je prema Zakonu o bankama njihova obaveza. Banke ne mogu posebno da naplaćuju nešto što inače imaju obavezu da rade. Kada predate zahtev za kredit banka ga u svakom slučaju obrađuje. Ako vas odbiju ne plaćate obradu, a ako odobre onda vas kazne naknadom za obradu kredita“, objašnjava Perinčić.

Podsećajući na sve prevare građana od strane banaka poslednjih decenija poput odobravanja kredita po manjem, a naplate rata po višem kursu ili promenama kamatnih stopa on najveći problem vidi u lošem radu Narodne banke koja je sve vreme kasnila za događajima. To pokazuje i činjenica da NBS nije primenjivala Zakon o potrošačima iz 2005. a da je tek 2011. godine donesen Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

„NBS je stalno imala argument da se ne meša u slobodu ugovaranja, ali u potrošačkom pravu potrošač je slabija strana i sloboda ugovaranja je ograničena javnim poretkom, zakonskim propisima i poslovnim normama“, napominje Perinčić dodajući i da kod nas nema svesti da je potrošač Ustavom zaštićena strana.

Inače, ukoliko bi došlo do obavezujuće odluke NBS da banke vrate procentualno naplaćene naknade ili ako bi se tužbe i sudske presude omasovile banke bi morale da isplate desetine miliona evra. Ukoliko bi uzeli u obzir konzervativnu procenu da banke u proseku naplaćuju jedan odsto od iznosa kredita za troškove obrade, mada kod nekih banaka to ide i preko dva odsto, iznos ovako naplaćenih naknada je oko 60 miliona evra i to za kredite koji su u toku, ne računajući već otplaćene kredite koji nisu zastareli.

Inače banke se suočavaju sa sve manjim prihodima po osnovu kamata s obzirom na sada već višegodišnji pad kamatnih stopa. U prvom tromesečju ove godine neto prihod po osnovu kamata je smanjen za 1,8 odsto ili 2,4 milijarde dinara (u odnosu na isti period prošle godine). Zato su neto prihodi od naknada povećani za 6,2 odsto, pa su neto prihodi od naknada povećali dobit banaka u ovom tromesečju za više od pola milijarde dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari