Odgovor NIS-a na krizu: Smanjenje troškova i zadržavanje ključnih investicionih projekata 1Foto: NIS

Kriza na naftnom tržištu i globalna pandemija uticali su na finansijske rezultate NIS-a, ali će kompanija uprkos izazovima nastaviti sa ključnim investicionim projektima, rekao je Anton Čerepanov, zamenik generalnog direktora i finansijski direktor NIS-a.

Čerepanov je u intervjuu za portal Bizlife kazao da je zbog krize sa kojom se suočava globalni naftni sektor, usled pada cena i potražnje za naftom, pripremljeno više potencijalnih scenarija poslovanja.

„Kada je reč o situaciji na tržištu, mi smo izradili različite krizne scenarije, kao i kratkoročne i dugoročne planove. Neophodno je da sada budemo agilni i spremni da se svakodnevno prilagođavamo okolnostima u kojima radimo“, rekao je on.

Direktor Finansija NIS-a je naveo da će kompanija insistirati na merama za povećanje operativne efikasnosti, uštedama u svim oblastima koje nisu ključne za razvoj biznisa, kao i na socijalnoj stabilosi zaposlenih. Međutim, on je dodao da je NIS u prvom kvartalu investirao 7,7 milijardi dinara i da neće odustati od ključnih razvojnih projekata.

„Glavni zadatak NIS-a do kraja godine biće da obezbedimo pozitivan priliv novca (cash flow), kako bi omogućili stabilnu proizvodnju, preradu i prodaju. Jedino na ovaj način možemo da osiguramo stabilnost na tržištu. Pored toga, naše rezultate stvaraju ljudi i prioritet nam je da omogućimo stabilnost i za njih.

Godina je mnogo teža i izazovnija nego što smo mogli i da pretpostavimo. Ali, u svojoj istoriji NIS se već suočavao sa brojnim izazovima na koje smo uvek imali uspešne odgovore. Uveren sam da ćemo i sada uspešno očuvati kontinuitet poslovanja naše kompanije i nastaviti da stvaramo nove vrednosti za zaposlene, akcionare i zajednicu u kojoj poslujemo“, rekao je Čerepanov.

On je naveo da su samo u jednom danu početkom marta cene nafte pale za oko 30 odsto, što je najveći pad cene nafte u poslednjih 15 godina, a da je situacija još kompleksnija jer je pandemija koronavirusa u svetu i Srbiji uzrokovala smanjenje potražnje za naftnim derivatima za 30 do 40 procenata.

„Sve ovo značajno je uticalo na poslovanje naftnih kompanija, a samim tim i NIS-a i period koji sledi biće vrlo izazovan. Sve kompanije najavile su da će u ovim uslovima redukovati sredstva namenjena za investicije i pokrenuti masovne programe ušteda u svim segmentima koji nisu ključni za poslovanje naftaša. U ovom trenutku smatramo da je pad potražnje za naftom i naftnim derivatima, te globalno usporavanje privrednih aktivnosti, najveći problem sa kojim se suočavamo. Nadamo se da ćemo se uskoro postepeno vraćati normalnom životu i da će doći do ubrzavanja privrednih aktivnosti, a samim tim i do porasta globalne tražnje za energentima“, rekao je Čeepanov.

Prema njegovim rečima, turbulencije na tržištu su očekivano uticale na finansijske rezultate NIS-a u prvom tromesečju kada je ostvarena EBITDA od 5,2 milijarde dinara, što je 18 odsto niže nego u prva tri meseca 2019. godine.

„Reč je o dve vrste udaraca na našu kompaniju. S jedne strane, mi proizvodimo 30 odsto nafte koju prerađujemo u Pančevu dok 70 odsto nafte uvozimo. Pre marta, uvezli smo naftu koju smo platili između 50 i 60 dolara, čak i više. Mi smo tu naftu preradili, ali je još nismo prodali, a cene su snižene u međuvremenu. S druge strane, zbog epidemije novog korona virusa drastično je smanjen obim prodaje – veleprodaje i maloprodaje u odnosu na planirani obim. Posledica ovih okolnosti je smanjen cash flow u jako kratkom periodu i smanjena likvidnost kompanije“, rekao je Čerepanov.

Sa druge strane, prema njegovim rečima, u prvom kvartalu NIS je ostvario solidne operativne pokazatelje.

„U prvom kvartalu proizveli smo 319 hiljada uslovnih tona nafte i gasa, što je skoro identičan rezultat prošlogodišnjem kada smo proizveli 321 hiljadu. U pančevačkoj Rafineriji prerađeno je 860 hiljada tona sirove nafte i gasa, što je 44 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Iako smo očekivali rast ovog pokazatelja imajući u vidu da je u martu prošle godine u Rafineriji obavljen kapitalni remont, treba reći da je zabeleženi porast od 44 procenta rezultat vredan pažnje. Uprkos dramatičnom padu potrošnje goriva u drugoj polovini marta, ukupan obim prometa naftnih derivata u prvom tromesečju iznosi 778 hiljada tona, što je 7 odsto više od prošlogodišnjeg rezultata“, rekao je Čerepanov.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari