Novim zakonom o javnim nabavkama trebalo bi da budu uklonjeni nedostaci sadašnjih zakonskih rešenja, ali i da se okončaharmonizacija propisa iz ove oblasti sa zakonima koje je usvojila Evropska unija tokom 2004. godine. Pritom, logično je da sve ono što predstavlja novi kvalitet u sistemu nabavki u EU pokušamo da primenimo kod nas, kako bi uspostaviliodgovorniji odnos prema trošenju javnih finansijskih sredstava.

Novim zakonom o javnim nabavkama trebalo bi da budu uklonjeni nedostaci sadašnjih zakonskih rešenja, ali i da se okončaharmonizacija propisa iz ove oblasti sa zakonima koje je usvojila Evropska unija tokom 2004. godine. Pritom, logično je da sve ono što predstavlja novi kvalitet u sistemu nabavki u EU pokušamo da primenimo kod nas, kako bi uspostaviliodgovorniji odnos prema trošenju javnih finansijskih sredstava. Pritom, za Srbijunisu bez značaja i budžetske uštede, jačanje konkurencije i uspostavljanjeantikorupcijskih mehanizama. Uostalom, usvajanje zakona o javnim nabavkama koji bi bio kompatibilan sa zakonima EU jedan je od uslova koji nas približavaju zahtevu da sektor javnih nabavki bude transparentan – izjavio je juče na javnoj raspravi o radnoj verziji nacrta zakona o javnim nabavkama Slobodan Ilić, državni sekretar Ministarstva finansija i dodao da se usvajanje tog zakona u Skupštini Srbije očekuje do kraja novembra.
Prema njegovim rečima, u novom zakonu o javnim nabavkama biće izmenjeno više od dve trećine članova postojećeg Zakona. Izmene su uglavnom formalne prirode, jer su poboljšane definicije osnovnih pojmova, a novost je uvođenje savetnika za javne nabavke (po preporuci međunarodnih organizacija). Promene se odnose i na kontrolu ugovora koji se sklapaju i koja jeusklađena sa međunarodnim standardima. Ilić ističe da bi usvajanjem novogzakona bili smanjeni i troškovi oglašavanja, jer će ubuduće prednost imatielektronsko oglašavanje koje je besplatno za razliku od oglasa u štampanim medijima.
Obrazlažući odredbe novog zakona on je podsetio da su od 2002. do kraja 2006. godine javne nabavke u Srbiji donekle „uvedene“ u red. Procenujuje se da je poštovanje postojećeg zakona doprinelo da uštede pri javnim nabavkama dostignu oko 300 miliona dolara, što je značajna suma za malu zemlju. U Srbiji postoji oko 12.000 naručilaca i 80.000 ponuđača, a godišnje se zaključi oko 250.000 ugovora, čija vrednost premašuje 1,7 milijardi dolara, kaže Ilić.
Ilić je izjavio da je povećanje transparentnosti i konkuretnosti na tržištu EU doprinelo smanjenju cena roba i usluga za oko 30 odsto u poslednjih deset godina. Inače, prema njegovim rečimajavne nabavke u Evropskoj uniji čine oko 30 odsto ukupne javne potrošnje, što predstavlja oko 16 odsto bruto društvenog proizvoda EU. „Početkom 2002. godine učešće javnih nabavki u bruto društvenom proizvodu SCGBILO je oko devet odsto, a u prošloj godini udeo javnih nabavki čini oko 11 odsto BDP Srbije“ rekao je Ilić.
Predrag Jovanović, direktor Uprave za javne nabavke u izjavi za Danas kaže da radna verzija nacrta zakona o javnim nabavkama donosi nekoliko novih pozitivnih rešenja. „Rešenje da Komisija za zaštitu prava bude nezavisna od izvršne vlasti i može efikasnije da kontroliše izvršnu vlast je novina i dobro rešenje. Zatim, za sistem javnih nabavki važno je i uvođenje savetnika za javne nabavke koji bi bili uključeni u proces od planiranja pa do realizacije nabavke i realizaciju sklopljenog ugovora. Naime, do sada su ti službenici bili zaduženi, kao članovi komisije, samo za izbor najpovoljnjeg ponuđača“, podseća Jovanović,dodajući da je dobar potez pojednostavljenje procedure za javne nabavke. „Nedostaje državna revizorska komisija koja bi vršila proveru primene zakona u praksi, mada će Uprava za javne nabavke prikupljati kvartalne izveštaje o zaključenim ugovorima i potencijano sumnjive ugovore dostavljali budžetskoj inspekciji i revizorima koji bi trebalo da na terenu proveravaju činjenice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari