Novo lice "azijskog Balkana" 1Foto: EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

Centralnu Aziju, ne tako davno, zbog svoje izdeljenosti i konfliktnosti zvali su „azijskim Balkanom“.

Decenije posle odvajanja od Moskve i sticanja nezavisnosti, pokazale su da je region ostao izvan velikih potresa i da se sve snažnije pojavljuje kao transverzala koja povezuje dva kontinenta.

Zemlje Centralne Azije ostale su u veoma bliskim odnosima sa Rusijom i sve su uključene u kineski projekat „Pojas i put“. U toj novoj ulozi, one same nastoje da se povežu sa evropskim zemljama. Na tom putu nalazi se i Srbija.

Ove potrebe ojačane su slabljenjem dve najjače regionalne ekonomije, Rusije i Turske u 2019. a onda i sadašnjom pandemijom.

Srbija, razumljivo, veću pažnju pridaje „prednjoj“ Centralnoj Aziji, odnosno zemljama koje su geografski bliže, kao što su Azerbejdžan i Kazahstan. One imaju i ambasade u Beogradu i s njima je jednostavnije uspostaviti ekonomske veze.

Zemlje „dublje“ Centralne Azije, poput Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Kirgistana, još uvek su daleke i kontinentalno „zaključane“, pa je teško stići do njihovih tržišta.

Zemlje „prednje“ i „duboke“ Centralne Azije podeljene su na ovaj način i regionalnim organizacijama za saradnje. Države „duboke“ Centralne Azije članice su Ugovora o kolektivnoj  bezbednosti, gde je Srbija posmatrač od 2013. i Šangajske organizacije saradnje, kojoj osovinu čine Peking i Moskva.

Jedan od retkih poslovnih ljudi iz Srbije koji je aktivan u „dubokoj“ Centralnoj Aziji, Vasa Rađenović, kaže nam da su te države u procesu značajnih transformacija, koje su nova faza u njihovom razvoju. Glavna karakteristika su nastojanja da se ekonomije ovih zemalja diversifikuju i udalje od sirovinske osnovice.

Nesumnjivo najrazvijenije ekonomske odnose Srbija ima sa Azerbejdžanom. Srbija ima ugovor o strateškom partnerstvu potpisan u Bakuu 2013. godine.

Azerbejdžan je kreditor i izvođač više velikih infrastrukturnih projekata, poput Koridora 11. Krajem prošle godine otvoren je gasovod TANAP koji transportuje azerbejdžanski gas, gde Srbija može takođe da nađe svoje mesto.

Nova mogućna forma ekonomskih odnosa je regionalno povezivanje. Grupa privatnih investitora iz Bugarske nedavno je najavila za kraj ovog meseca održavanje ekonomskog foruma koja bi se bavio mogućnostima ulaganja balkanskih zemalja u Jermeniju.

Rudna bogatstva i energenti (rezerve nafte procenjene na oko 30 milijardi tona i visoke količine gasa) nove su mogućnosti za ekonomsku saradnju, kaže dr Sanja Arežina.

Srbija najbolje sarađuje s Kazahstanom, gde su se ukazale nove mogućnosti saradnje s kineskim partnerima u građevinarstvu, ali i izgradnji farmaceutskih fabrika u okviru Zdravstvenog puta svile koji Kina promoviše u poslednjih nekoliko meseci.

Slične mogućnosti u hidroenergetici, postoje i u odnosima s Kirgistanom, dok je izgradnja gasovoda i infrastrukture moguća oblast saradnje Srbije i Turkmenistana, dodaje naša sagovornica.

Srbija i Kazahstan su ambiciozno počele svoju ekonomsku saradnju 2016. godine. Tada je u Astani, uz učešće premijera obe zemlje, održan i poslovni forum.

Dve godine kasnije, poslovni forum je održan na nivou predsednika država i potpisan je veći broj bilateralnih ugovora.

Prošle godine Kazahstan je podigao nivo svog predstavništva u Srbiji i postavio ambasadora Gabita Sizdikbekova.

Na prijemu povodom otvaranja ambasade u Beogradu, ambasador Sizdibekov posebno je naglasio otvorene mogućnosti porasta ekonomske razmene. Tome svakako može da doprinese i podatak koji je ambasador izneo, da je preko 300 Kazahstanki udato u Srbiji.

Vodeći uzbekistanski ekspert za Centralnu Aziju, Bahtijar Ergašev, navodi da je do izbijanja pandemije korona virusa postojao stalni rast stranih investicija.

Usled pandemije, opala je regionalna trgovina, pa se očekuje njeno smanjenje do kraja godine čak i do 40 odsto. Dodatni izazov je priliv domaćih migranata koji gube poslove i vraćaju se nazad.

Zajedno sa opadanjem izvoza gasa u Kinu i Rusiju, zemlja će imati pred sobom veoma brzo ozbiljne izazove. To navodi sve centralnoazijske ekonomije da potraže nove partnere, koje uključuju i balkanske zemlje, kaže Ergašev.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari