Oči privrednika uprte u susret predsednika Vučića i Rohanija 1

Islamska Republika Iran je svojevremeno, bivšoj Jugoslaviji, bila najznačajniji spoljnotrgovinski partner u Aziji, sa robnom razmenom od 800 miliona do milijardu dolara godišnje.

Danas sve države iz bivše Federacije ostvaruju zbirno 200 miliona dolara u razmeni sa Iranom. Prema oceni ambasadora Srbije u Teheranu Dragana Todorovića, ekonomska saradnja daleko zaostaje za mogućnostima i nije adekvatna političkoj volji obe strane. On je, ipak, optimista i uveren je da će susret na najvišem nivou dvojice predsednika – Aleksandra Vučića i Hasana Rohanija, „biti ogroman podstrek poslovnim krugovima u Srbiji i Iranu da pokrenu novu dinamiku ekonomske saradnje“.

– Ovaj susret će, po svemu sudeći, pratiti i vodeći poslovni ljudi iz Srbije i Irana, od kojih se očekuje da pronađu zajedničke interese za intenziviranje trgovinske razmene, kao i da definišu prioritete u oblastima u kojima je moguće postići dobre poslovne rezultate. Pomenuću u tom kontekstu i 15. sednicu Mešovitog komiteta za ekonomsku saradnju, koja bi trebalo da bude održana do kraja godine u Beogradu. O nizu sporazuma se trenutno pregovara i očekuje da će biti potpisani prilikom susreta dva predsednika, ili na sednici Mešovitog komiteta – kaže Todorović u intervjuu za Danas.

Ambasador Srbije naglašava da je Iran, od potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015, proširio ekonomsku saradnju sa svim zemljama Evropske unije „U Iranu svakodnevno borave visoke evropske političke i ekonomske delegacije, sklapaju se poslovi, koristi se povoljna klima posle ukidanja sankcija. Prednjače Francuzi, Nemci, ali i Britanci, Šveđani, Austrijanci. Svi naši susedi su, takođe, veoma angažovani u tome i ne postoje nikakve prepreke za podizanje ekonomske saradnje Srbije sa Iranom na viši nivo“, poručuje Todorović.

U Privrednoj komori Srbije smatraju da je unapređenje saradnje moguće u oblasti veterine, šumarstva, zatim u sektoru informatičkih tehnologija, građevinarstvu, turizmu, poljoprivredi, semenarstvu… Na iransko tržište Srbija je u 2016. najviše izvozila hartiju, karton, alate, šinska vozila i kukuruz u zrnu, a iz Irana su stizali voće, polimeri etilena i stirola, te ulje od nafte. No, prema podacima Zavoda za statistiku, ukupna robna razmena Srbije i Irana, u periodu od 2011. do 2016, beleži kontinuirani pad. Ipak, ohrabruje činjenica da je za prvih šest meseci 2016, robna razmena dostigla 10,7 miliona dolara, što je solidno povećanje u odnosu na 14,5 miliona, koliko je zabeleženo u čitavoj 2015. godini. Jedan od ozbiljnih prepreka za povećanje robne razmene jeste otežan sistem naplate, pošto se transakcije obavljaju posredstvom trećih zemalja, jer u Srbiji ne posluje iranska banka, objašnjavaju u PKS. Otvaranje iranske banke bi bio jasan signal i poziv iranskim kompanijama i investitorima da država direktno podstiče saradnju.

I nedavna poseta parlamentarne delegacije Irana Srbiji trebalo bi da bude vetar u leđa unapređenju privredne saradnje, složili su se predstavnici dve države koje u 2017. obeležavaju 80 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa. Na čelu iranske delegacije bila je predsednica Frakcije iransko-srpskog prijateljstva u Islamskoj konsultativnoj skupštini, Parvane Salašuri, inače sociolog i univerzitetska profesorka. Glavna tema razgovora sa predsednicom Skupštine Srbije Majom Gojković, zatim sa Mehom Omerovićem, predsednikom Poslaničke grupe prijateljstva sa Iranom, kao i sa potpredsednicima vlade – ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, te trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom LJajićem, bila je unapređenje saradnje u turizmu. Salašuri je potvrdila da je iranska vlada donela odluku o ukidanju viza za državljane Srbije, koja će uskoro stupiti na snagu. Ljajić i Salašuri su se dogovorili i da u novembru, u Beogradu, bude organizovan veliki skup srpskih i iranskih turoperatera, čiji bi rezultat trebalo da bude značajno povećanje turističkog prometa između dve zemlje.

Pošto je Turistička organizacija Srbije svrstala Iran među osam najznačajnijih turističkih emitivnih tržišta za 2018, našu zemlju će tom prilikom posetiti i novinarske ekipe iz najvećih medija u Teheranu, radi predstavljanja ovdašnjih turističkih potencijala javnosti u zapadnoazijskoj državi. Ministar Ljajić je iskazao zainteresovanost za otvaranje turističkog predstavništva Srbije u Iranu, a Salašuri je nagovestila da bi obavezu njegovog održavanja i pokrivanja troškova mogla preuzeti jedna od najvećih iranskih turističkih agencija.

Cement kao izvozni adut

– Ne znam koliko je široj javnosti poznat podatak da su i kraljevine Jugoslavija i Iran intenzivno ekonomski sarađivale. Tokom 1936/1937. godine, iz Jugoslavije je iranskom tržištu isporučeno oko 27,4 miliona tona cementa u vrednosti od tadašnja tri miliona i 130.000 rijala. Odnos dinara i rijala bio je jedan prema jedan. Naš cement je bio toliko kvalitetan da Iranci nisu hteli da ga uvoze iz Nemačke već iz Jugoslavije. U Iran smo izvozili i drvo za građu, gvožđe, mašine i tkanine. Istovremeno, 1937. se u Iranu nalazilo nekoliko stotina naših radnika koji su uglavnom radili na izgradnji železnice – podseća ambasador Srbije u Teheranu Dragan Todorović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Ostavite odgovor na Boža Odustani od odgovora