Od jeseni prete problematični krediti? 1Foto: Beta/ Dragan Gojić

Od 30. juna završava se moratorijum na otplatu kredita bankama koji je prihvatilo čak 94 odsto preduzeća i skoro 93 odsto klijenata fizičkih lica.

Jedna od najbolje ocenjenih mera pomoći privredi, a i stanovništvu, ističe što znači da se sve obaveze prema bankama odlagane tri meseca moraju ponovo redovno plaćati, samo sada još i uvećane s obzirom da će preostalom dugu biti pripisane kamate tokom ova tri meseca. Za dugoročne kredite to neće biti značajan iznos, ali za kratkoročne može biti ozbiljno mesečno opterećenje.

Mera moratorijuma je prikrivala potencijalne probleme u otplati kredita koji prate svaku ekonomsku krizu, pa je za očekivati da se iznos nenaplativih kredita ili tzv. NPL-ova poveća. Ostaje samo da se vidi kada će početi ozbiljnije docnje u otplati i koliki procent kredita će zahvatiti.

Recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama je prošlog meseca 4,3 miliona dužnika po stambenim kreditima propustilo da uplati ratu, u odnosu na dva miliona koliko ih je bilo u martu.

To je osam odsto i to je najveća stopa neizmirenja obaveza po stambenim kreditima još od 2011. godine. Teško da je ovo neočekivano s obzirom da je u krizi u kratkom roku bez posla ostalo preko 20 miliona Amerikanaca. S druge strane, u Srbiji, bar prema zvaničnoj statistici većih otpuštanja nije bilo, ali ne zna se koliko ljudi je radilo samo na minimalcu koji isplaćuje država od maja do jula.

Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu smatra da rast NPL-ova nije isključen, ali je teško oceniti koliki će biti, jer ne znamo kako će se situacija odvijati u narednim mesecima.

“Moguće je da stopa nezaposlenosti bitno poraste ili da opadnu dohoci. Jedna od posledica korona krize može biti teže izmirivanje obaveza i da se to odrazi na kvalitet kredita. To jedna od očekivanih posledica i teško da se neće desiti, a od dubine recesije zavisiće koliko će problematičnih kredita zaista i biti”, ističe Šoškić.

Brana većem rastu NPL-ova biće, prema nejgovim rečima, državna garancijska šema koja je smišljena da se ubrizga likvidnost i podrži privreda, ali da ne mora nužno da optereti bankarsku aktivu.

“Država je preuzela deo rizika i  ako se ti krediti budu pretvarali u NPL-ove država će za njih da garantuje. To naravno znači veći trošak za državu kasnije, kada ti krediti budu dospevali. Zato konačno opterećenje tog programa za državu nije jasno dok kod ne vidimo koliko će se tih kredita pretvoriti u NPL-ove. I toga treba biti svestan pogotovo kad se govori o budžetskim rashodima u narednim godinama i kada se najavljuju velike investicije”, upozorava Šoškić.

On dodaje da stamebni krediti kod nas nisu bili veliki problem čak ni kada smo imali ogroman iznos NPL-ova dobrim delom i zato što je postojala obaveza učešća od 20 odsto.

“Sada je ta obaveza spuštena na 10 odsto što olakšava prezaduživanje građana i stvara teren za kreiranje problematičnih kredita”, napominje on.

Banke nisu bile spremne da izađu sa svojim procenama budućih kretanja NPL-ova, a jedino je Rajfajzen banka odgovorila na pitanje Danasa. Oni ističu da je izvesno da će određeni broj klijenata imati probleme u servisiranju duga.

“Iskustvo nam govori da je najranjiviji sektor mikro preduzeća i preduzetnika. U ovom trenutku nije moguće sa izvesnošću predvideti nivo NPL-a na kraju godine. Još uvek ne možemo znati koji deo problema će se ispoljiti već ove godine, a koji deo problema će se preneti u 2021. Nivo NPL-a zavisiće od daljeg razvoja epidemiološke situacije i mera ograničenja, brzine oporavka tražnje i kanala distribucije, efikasnosti mera državne pomoći, razvoja nezaposlenosti itd.”, kažu u Rajfajzen banci.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Đorđe Đukić ističe da je nezahvalno govoriti o opštem nivou NPL-ova pošto banke imaju različite klijente i različite modele poslovanja.

“Udeo NPL uoči kovida drastično je opao i nije problem za najveći broj banaka. Sve će zavisiti od toga koliko su trajna primanja i da li će građani imati poslove. Vidimo trend i da banke opet reklamiraju lake kredite. Vodi se bitka na tržištu digitalnog bankarstva gde svi žele da osvoje tržište na konto brzine odobravanja kredita, što može da stvori jezgro budućih NPL-ova”, ističe Đukić dodajući da je supervizor (NBS prim. nov.) visokim rezervacijama uticao na banke da ne daju potencijalne loše kredite, jer su izdvajanja za potencijalne gubitke prevelika, što pravi trošak banci i opterećuje poslovni rezultat na kraju godine.

“Tek u oktobru će se videti kakva je situacija sa NPL-ovima. U razvijenim industrijskim zemljama rastu NPL i to nije iznenađenje zbog sporog oporavka aktivnosti posle drastičnog pada i velikog broja ljudi koji su izgubili posao. Od SAD, do Nemačke, Italije u 2020. će biti zabeležen nagli skok NPL. Svi će beležiti pad BDP-a samo je pitanje inteziteta. Deo malih preduzeća će biti zbrisan, deo ljudi trajno izgubiti posao, a kada krene oporavak zavisiće od tražnje potrošača”, ocenjuje Đukić dodajući da tek kada se zahukta evropska, pre svega nemačka privreda može se očekivati smanjenje NPL-ova.

Kao dve najbolje mere privrednici su u anketama ocenili moratorijum na kredite i uplatu minimalca.

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku ističe da su procene da se 30 do 35 odsto preduzeća pribojava da neće moći da servisira kredite.

“Veliki deo privrede uopšte nije uzimao kredite ili zato što nisu želeli da se obavezuju ni na koji način u uslovima neizvesnosti, a neki jer ih nisu mogli ni dobiti. Oko četvrtine kompanija su one stabilnim poslovanjem koje se ne brinu da li će moći da vraćaju kredite bankama. Ono što može biti problem kasnije je što preduzeća kažu da im je broj narudžbina pao za 25 do 35 odsto što će se u budućnosti odraziti na prihode. Takođe, zabrinjava trend da se radi o poslovima sa postojećim klijentima, isporučuje se roba po već ugovorenim poslovima od pre krize, a nema novih kupaca i firme se brinu šta će biti na jesen”, kaže Rajić ističući da bi privredi mnogo koristilo kada bi se odloženi porezi i doprinosi otpisali, jer firme naredne godine pored redovnih obaveza čekaju i ovi nameti što je dodatni finansijski udar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari