Od stranih investicija 16.396 radnih mesta u 2016. 1

Srbija se našla na šestom mestu u Evropi po broju otvorenih radnih mesta od stranih direktnih investicija (SDI) u 2016. godini, pokazuje istraživanje revizorske kuće Ernst i Jang (EY).

Prema podacima istraživanja o atraktivnosti za strane investicije, u Srbiji je prošle godine zaposleno 16.396 ljudi na osnovu priliva investicija, što je za 54 odsto više nego u 2015. godini. Tako se Srbija našla iza Velike Britanije, Poljske, Nemačke, Rumunije i Francuske, a ispred Rusije, Češke, Španije i Mađarske.

Na globalnom nivou SDI su iznosile 1,52 hiljade milijardi dolara, što je smanjenje od 13 odsto u odnosu na 2015. godinu. Ipak, broj investicionih projekata u Evropi je porastao za 15 odsto na 5.845, što je obezbedilo 259.673 radna mesta. Iako su Velika Britanija i Francuska privukle 51 odsto ukupnih investicija u Evropu, polovina investicija u industriju otišla je u Centralnu i Istočnu Evropu. Kako se ističe u izveštaju, ovaj region je posebno interesantan za automobilske kompanije jer tu nalaze sposobne i jeftine radnike za sklapanje automobila. Proizvođači automobila vuku za sobom i proizvođače delova kako bi se obezbedilo pravovremeno snabdevanje fabrika.

Najviše inostranih investicija u Evropu je došlo iz SAD u 1.310 projekata, ali je ipak gro SDI ostvareno između evropskih zemalja. Najveći izvor SDI je Nemačka sa 651 projektom prošle godine. Pored Nemačke, top pet domaćih investitora u SDI su Francuska (346), Velika Britanija (335), Švajcarska (289) i Italija (187). I Kina je u 2016. za 25 odsto povećala investicionu aktivnost u Evropi i sa 279 projekata zaposlila 7.919 ljudi.

Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, ističe da su SDI važne za Srbiju, jer se naš privredni rast bazira na izvozu, a to je pretežno izvoz stranih kompanija.

„To je kvalitativni pomak u odnosu na prethodni period. SDI iznose oko pet odsto BDP-a i bilo bi dobro ako bi se održale na tom nivou. Problem je što je dobar deo tih investicija podržan subvencijama iz budžeta, što umanjuje fiskalni efekat, ali zato imamo to novo zapošljavanje. Ti ljudi troše plate i vuku druge sektore“, ističe Nikolić dodajući da nam naruku ide privredni rast, makroekonomska stabilnost i povećanje kreditnog rejtinga zemlje.

Ekonomista Mlađen Kovačević, s druge strane, pozivajući se na radove Jože Mencingera upozorava na dugoročnu štetnost stranih investicija.

„Voleo bih kad bi statistika računala koliki je BDP domaćih firmi, jer malo od onog što strane kompanije urade ostane u Srbiji“, napominje Kovačević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari