Nerazumno zvuče tvrdnje da će penzije pasti ispod 30 odsto prosečne zarade ukoliko budu usklađivane samo sa rastom cena na malo. Ako indeksirate penzije prema inflaciji koja je mnogo niža od rasta plata do njihovog pada može doći, ali kada udeo troškova za penzije u budžetu bude na nivou od 10 odsto bruto domaćeg proizvoda, možete da promenite indeksaciju tako da penzije budu mnogo veće od 20 ili 30 odsto prosečne zarade.

 Mi nećemo imati primedbe na to – kaže u razgovoru za Danas šef misije Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju Albert Jeger nakon završetka treće revizije stend-baj aranžmana.

Kako su tekli pregovori o indeksaciji penzija?

– Koliko će laki biti pregovori uvek zavisi od pritisaka. Sada razgovori nisu toliko teški kao pre godinu dana kada je bio najveći uticaj krize, ali postoji tenzija. Privreda ne raste brzo i postoji pritisak da se povećaju plate. Međutim, Vlada ima strategiju koja kaže da porezi ostaju na istom nivou, a da bi u isto vreme trebalo povećati kapitalne izdatke. Zato moramo nešto da uradimo na strani smanjivanja potrošnje. Veći deo potrošnje su plate i penzije. Sporazumeli smo se s Vladom da budu zamrznute u 2009. i 2010. i sada postoji pritisak da se taj sporazum promeni. Međutim, problem je to što je veoma skupo povećati penzije i plate u javnom sektoru. Dogovorili smo se da se i dalje držimo zamrzavanja, ali i da sledeći put razmotrimo da li ekonomiji ide značajno bolje tokom prve polovine 2010. U ovom trenutku ne vidimo novac u budžetu za povećanje plata i penzija.

Potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić neobično snažno je naglasio da neće odustati od vezivanja penzija za rast plata.

– Predlog o usklađivanju penzija sa rastom plata u javnom sektoru je predlog Vlade prema kojem smo skeptični. Možda ima samo jedna zemlja koja je to pokušala i odustala. Takva indekasacija trajala bi godinu i po dana i nisam siguran da je to jasno rečeno na konferenciji za novinare. Aranžman MMF i Srbije biće završen značajno pre aprila 2012. i dogovor je da se nakon tog datuma usklađivanje penzija obavlja samo prema rastu cena na malo i ostane na tome dok izdaci za penzije u budžetu ne padnu na 10 odsto BDP. Vlasti Srbije su predložile da se penzije najpre godinu dana usklađuju sa rastom plata u javnom sektoru, a potom samo sa rastom cena na malo. Drugi deo predloga prihvatamo dok ćemo o prvom morati da razgovaramo u maju. Ako bi to prihvatili onda bi sve oči bile uprte u plate u javnom sektoru. Kada bi ih povećali za samo jedan odsto to bi koštalo sedam milijardi dinara. Zato smo rekli da na takav predlog možemo da pristanemo samo ako dobijemo razumne garancije da se plate u javnom sektoru neće otrgnuti kontroli. U suprotnom, to bi ugrozilo ceo budžet.

Kako ocenjujete izjavu ministra Dinkića da ima prostora za razgovor o povećanju plata? Koliki bi BDP morao da raste da biste mogli da odobrite njihov rast?

– Ne bih navodio neku određenu cifru, ali nije to pitanje ni samog rasta BDP već situacije sa prihodima budžeta. Ne znači da će prihodi rasti čim BDP bude nešto veći. Ako pogledate našu sadašnju projekciju budžetskih prihoda u 2010. i onu pre nego što smo povećali projekciju privrednog rasta sa 1,5 odsto na dva odsto, videćete da je gotovo ista. Do korekcije rasta je došlo zbog nekih promena u kompoziciji BDP i zato što se tržište rada razvija drugačije nego što smo mislili, ali nemojte misliti da postoji automatska veza između BDP i prihoda u budžetu.

Koliko su ozbiljni bili razgovori o kašnjenju sa smanjenjem administracije?

– Rekao bih da smo imali tehničke razgovore po tom pitanju. Rečeno nam je da je razumno očekivati da će do aprila plan biti implementiran.

Narodna banka Srbije potrošila je 400 miliona evra od početka godine sprečavajući velike dnevne oscilacije kursa. Da li ste zabrinuti zbog toga?

– To je u skladu sa politikom NBS. Kao što je rekao guverner, on je odgovoran za inflaciju. Guverner upravlja kursom i zato će biti epizoda kada će trošiti 350 miliona evra, a možda i epizoda u kojima će kupovati 350 miliona evra, ali izgleda nam da nema mnogo problema da postigne ciljanu inflaciju.

U javnosti se spekulisalo da se MMF slaže sa idejom da vrednost dinara bude niža nego sada?

– Sve što ste čuli da MMF možda želi je potpuno neosnovano. Niko sa naše strane to nije rekao niti je mogao da kaže. Vrednost dinara se utvrđuje na deviznom tržištu, preko ponude i tražnje za evrima.

Takođe se moglo čuti da MMF želi da Vlada napusti program subvencionisanih kredita?

– Ti krediti bi trebalo da postupno budu ukinuti. Oni su bili odgovor na krizu i ako ministar Dinkić kaže da stvari idu dobro i da smo izašli iz krize, zašto su nam potrebne krizne mere. Te pozajmice su skupe za državu i nisu u skladu sa tržištem. Za one koji dobiju te kredite, to je u redu, ali ako ne dobijete subvencionisani kredit, plaćate višu kamatu.

Da li ste postigli dogovor sa Vladom po tom pitanju?

– Nismo postigli dogovor takav da možemo da kažemo na ovaj datum ćemo ukinuti te kredite. Ideja o postupnom ukidanju nije bila osporavana od strane ministara, a da li će to biti urađeno do kraja 2010. ili do nekog drugog datuma i to je nešto o čemu ćemo razgovarati.

Da li je bilo razgovora o privatizaciji i resrukturiranju velikih državnih preduzeća?

– Prilikom svake revizije prolazimo kroz planove za privatizaciju i uvek čujemo tu rečenicu da će to biti završeno, ali ima problema.

Ništa se ne dešava po tom pitanju?

– Nisam siguran da je fer reći da se ništa ne dešava. Može se reći da tržišni uslovi za privatizaciju nisu dobri u ovom trenutku. Vlada radi na planovima za privatizaciju, ali ako su tržišni uslovi slabi, uglavnom ne insistiramo na privatizaciji. Ipak, naše opšte mišljenje je da je javni sektor u Srbiji i dalje veoma veliki u odnosu na ostale zemlje u tranziciji i to je jedno od uskih grla za rast.

Prema vašem mišljenju kakva je ekonomska situacija u Srbiji? Da li smo izašli iz krize ili nismo?

– Negde ste između. Ekonomija raste, ali s obzirom na vetar u lice, ona neće ubrzavati po stopama od pet ili šest odsto na šta je privreda navikla ranijih godina. Razlozi za to su promene na tržištu rada jer ljudi moraju da pređu sa poslova koje su izgubili na nove poslove. Takođe, postoje kompanije koje će morati da budu ugašene jer nisu održive. Vlada može da uradi mnogo toga da pomogne i da proces tranzicije bude kratak odnosno da, kako se budete vraćali na visoki rast, taj rast bude održiv. nate, dostići rast od pet ili šest odsto nije toliko teško, mnoge zemlje to mogu da urade, ali da zadrže taj rast dugo vremena, to je pravi izazov.

Vreme za dogovor

– Vraćamo se u maju i ukoliko Vlada i tada bude želela da se penzije usklađuju prema platama u javnom sektoru, onda će fokus razgovora biti na platama u javnom sektoru. U zavisnosti od toga koliko je kredibilan i održiv taj plan imaćemo sporazum ili ne.

Znači li to da u maju očekujete još jednu tešku rundu pregovora?

– I ova je bila teška. Sve su naše runde pregovora teške. Razumemo da nismo u takvoj krizi kao prošle godine, kao i da uskoro dolazi predizborni period. Možda više neće biti moguće da uradimo mnoge stvari i zato je vreme da se dogovorimo šta ćemo tačno raditi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari