Petrović: Zaostaju reforme javnih preduzeća 1Pavle Petrović Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Parlamentarni Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava usvojio je danas izveštaj o radu Fiskalnog saveta Srbije, a predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je, izlažući najvažnije segmente izveštaja, ocenio da zaostaju reforme javnih preduzeća.

Reforme javnih preduzeća zaostaju. Najveće je Elektroprivreda Srbije (EPS), ali i druga. Tu su i državna preduzeća koja stvaraju gubitke, rekao je Petrović. On je izjavio da su pozitivni rezultati postignuti u smanjenju deficita i da je okrenuta putanja javnog duga.

Gubici iz tog sektora mogu da se preliju na budžet i dobar fiskalni rezultat, odnosno mali deficit i opadajući javni dug, usmere na drugu stranu, rekao je Petrović.

On je ocenio da su potrebne reforme u sektorima zdravstva, prosvete, državne uprave i lokala, kako bi se došlo do promene u broju zaposlenih, dodajući da ih je negde više, a negde manje.

Prema Petrovićevim rečima, taj deo reformi, koji je socijalno i politički težak, nije se značajno pomakao, iako je to bilo na dnevnom redu dve do tri godine.

Petrović je izjavio da je Fiskalni savet ukazao na problem finansija lokalnih samouprava i dodao da je u Beogradu ogroman problem javni transport, za koji odlazi na godišnjem nivou 100 milina evra, što je ravno subvencijama za Železnicu.

Govoreći gde je posebno teška situacija, Petrović je naveo Kragujevac, gde lokalna samouprava preduzima neke oštre mere, ali je potrebna i pomoć sa republičkog nivoa.

Petrović je ocenio da je najveći problem u lokalnim samoupravama prevelik broj zaposlenih u lokalnim preduzećima.

Svi znaju da će opštine koje ne mogu da reše svoje javne finansije na kraju doći da traže novac iz republičkog budžeta, konstatovao je Petrović.

Ako Kragujevac ne može da svoje javne finansije složi u sledeće tri godine, pa počnu da se raspadaju kanalizacija i vodovod, znamo da će svi doći na budžet Srbije. To se i dešava, izjavio je Petrović, navodeći da se iz rezerve budžeta redovno daje lokalnim samoupravama.

Poslanik Demokratske stanke Goran Ćirić je upitao da li Fiskalni savet smatra da treba promeniti zakon koji predviđa kolika sme da bude granica javnog duga.

Granica javnog duga je probijena i postoji obaveza da se o tome razgovara na zasedanju parlamenta, rekao je Ćirić.

On je ocenio da su ključni rizici, sem javnog duga, stanje budžeta lokalnih samouprava i reforma javnih preduzeća.

Ćirić je naveo deo izveštaja Fiskalnog saveta u kojem se kaže je najveće javno preduzeće EPS neuspešno, ali da se neophodne reforme odlažu iz godine u godinu.

Poslanik Srpske radikalne stranke Zoran Krasić je izjavio da vlast ima smisao samo ako građani mogu da žive „kao ljudska bića i poreski obveznici“, ali da su u Srbiji mnogi ugroženi siromaštvom i da su pravi narodni heroji jer uspevaju da opstanu.

Dajte nam formulu da se javne finansije stabilizuju i da građani prežive. Oni nas svakodnevno vuku za rukav i kažu „siđite u narod da vidite kako se živi“, rekao je Krasić.

Petrović mu je odgovorio da je rešenje u privrednom rastu.

Poslanik Srpske napredne stranke Veroljub Arsić je izjavio da je nivo javnog duga bio veći od predviđenog i pre 2012. godine.

Govoreći o EPS, Arsić je rekao da je to osetljiv sistem i da reforme treba sprovoditi pažljivo, tako da sistem bude održiv, a ne da se „obogalji kao što je to bio pokušaj 2003. godine“.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković izjavio je da se analizom finansijskog izveštaka EPS i poređenja sa sličnim kompanijama u drugim državama vidi da postoje visoki tehnički gubici i krađa struje i da se struja isporučuje neplatišama.

Imamo slab stepen naplate, cena struja je niska i na to smo ukazivali. Da li ima drugih problema u organizacionom sistemu, šta će biti sa ulaganjima kada se razmatra energetika i budući fiskalni rizici, je li neko anticipirao koliko milijardi evra treba uložiti u energetiku, upitao je Vučković.

On je naveo da, kada je reč o zaposlenosti na nivou sistema, postoji višak od 5.000 do 10.000 ljudi.

Ima malo montera, a višak u administraciji. Sada nema tekućih problema u likvidnosti, ali jednog dana ćemo se uhvatiti za glavu, rekao je Vučković.

Poslanik Partije ujedinjenih penzionera Srbije Momo Čolaković zamolio je Fiskalni savet da razmotri situaciju u kojoj su reforme krenule i da se krene, ne sa povećanjem, već sa usklađivanjem penzija.

Biću spreman da delegaciji Međunarodnog monetarnog fonda dokažem da smo postigli rezultate i da penzije treba da se vrate na usklađivanje. Ako treba, i Fiskalnom savetu ću da pokažem da neće koštati državu više nego što se ovo sada radi, rekao je Čolaković.

Petrović je izjavio da je otvoreno pitanje izlazne strategije iz sadašnje situacije.

Važnije pitanje od linearnog povećanja svih penzija je što je uvedena oštra progresija u tom sistemu, pa je jedan deo penzionera podneo sav teret prilagođavanja penzija, rekao je Petrović.

Mi smo tada bili za linearno, ali sada je problem kako izaći iz tog sistema, koji nije održiv, naveo je Petrović, dodavši: Daćemo sugestiju kao osnov za razgovor i Ministarstvo finansija razmišlja o tome, a od jeseni zajedno da diskutujemo.

Član Odbora iz redova Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović ocenio je da je EPS najstabilnija kompanija u Srbiji, stabilnija od Naftne industrije Srbije.

Ima potencijalnih rizika i biće još zaduženja, ali se ne bih bojao zaduženja ako idu u proizvodnju. Naš problem je kako podići bruto domaći proizvod sa 35 milijardi na gore, izjavio je Bajatović.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari