Plaćamo provizije i ako ne koristimo kredit 1Foto: EPA / ANDREJ CUKIC

Srbija se ovih dana zadužila za 66 miliona evra kod Svetske banke kreditom koji će moći da koristi u slučaju elementarnih nepogoda.

Sredstva će da stoje na računu, a ukoliko se proglasi vanredna situacija, Vlada će moći da ga povuče i iskoristi za plaćanje ljudi, obnovu imovine, isplatu šteta…

Iako deluje kao dobra preventiva, posebno što su u sećanju i dalje sveže poplave iz 2014. godine, treba reći da ova sredstva koštaju, čak i ako se ne koriste. Kako smo saznali u Svetskoj banci, kamatna stopa za ovaj kredit čiji je rok otplate 20 godina, a grejs period 10 je promenljiva i iznosi euribor plus 0,95 odsto. U ovom trenutku, kada je tromesečni euribor minus 0,33 odsto, godišnja kamatna stopa iznosi oko 0,6 odsto. Kada sredstva budu povučena, država će plaćati godišnju kamatu od blizu 400.000 evra, mada uz rast euribora koji se očekuje u narednim godinama, kamata će verovatno rasti.

Kredit čiji je puni zvanični naziv Zajam za razvojne politike u oblasti upravljanja rizicima od elementarnih nepogoda sa opcijom odloženog povlačenja sredstava (CAT-DDO) nosi sa sobom još neke troškove koji se plaćaju čak i ako nikada ne bude povučen. Naime, naplaćuje se naknada (tzv. front end fee) od 0,5 odsto (inače je kod redovnih zajmova ova provizija 0,25 odsto) koji iznosi oko 330.000 evra. Takođe, bez obzira da li nam sredstva zatrebaju u naredne tri godine koliko imamo rok da ih povučemo, plaća se i tzv. komitment fi (commitment fee) od 0,25 odsto iznosa kredita ili 165.000 evra i on počinje da teče 60 dana od datuma odobravanja kredita. Iako imamo tri godine da povučemo sredstva, ovaj zajam može da se obnavlja još četiri puta po tri godine. Međutim, svaki put kada se zajam obnovi, plaća se još jedna provizija od 0,25 odsto (165.000 evra).

Kako je istakla direktorka SB za Zapadni Balkan Elen Goldstin, „Srbija se suočava sa sve češćim i težim prirodnim nepogodama, kao što su bile strašne poplave 2014. godine. Kad dođe do katastrofe siromašni su po pravilu najviše pogođeni, a ovaj projekat obezbeđuje vladi da u momentu nepogode odmah može da koristi novac koji joj je na raspolaganju“.

Zanimljivo je i da je ovo prvi ovakav kredit Svetske banke odobren nekoj evropskoj zemlji nakon sličnih zajmova u drugim delovima sveta.

Takođe, u saopštenju Svetske banke kaže se i da korišćenjem ovih sredstava država neće morati da troši novac iz budžeta. S druge strane, ekonomista Mlađen Kovačević ističe da bi država trebalo da ima fond za vanredne situacije, ali u kom bi bili dinari, a ne devize.

– Nama nisu potrebne devize za ove namene, jer sva plaćanja, plate za ljude, popravke, pomoć ugroženima će se plaćati u dinarima. S druge strane Srbija već ima ogroman spoljni dug od preko 26 milijardi evra. Tu je i problem što je čak 75 odsto srpskog izvoza u rukama stranih firmi pa država ne može baš računati na devize od toga. Ako se očekuje da ćemo i dalje imati problem sa nepogodama, onda država treba da osnuje sopstveni fond, a ne da zavisimo od Svetske banke, MMF-a ili nekih trećih stranih institucija – napominje Kovačević.

Za ekonomistu Danijela Cvijetićanina ovo je pak osiguranje koje košta oko pola miliona evra, ali koje bi u slučaju poplava moglo da spase budžet.

– Iako u budžetu postoje neka sredstva odvojena za vanredne situacije, bio bi problem ako bi se iz njega morala pokrivati šteta. Ovako, ako bude poplava imamo kredit, a ako ih ne bude, bacili smo pare kroz prozor. Međutim, svi koji plaćaju osiguranje nadaju se da neće morati da ga i naplate, odnosno da se neće desiti događaj protiv kog se osiguravaju – kaže Cvijetićanin, dodajući da ovo i ne mora da bude loš potez vlade.

Grupa Svetska banka ima veliki program u Srbiji, uključujući finansiranje od strane Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 1,65 milijardi dolara, Međunarodnu finansijsku korporaciju koja ima program od 230 miliona dolara, kao i Multilateralnu agenciju za osiguranje investicija čiji program iznosi 807 miliona dolara.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari