Džordž Soros, kontroverzni berzanski špekulant, učestvovao je na Svetskom etanolskom samitu u Sao Paolu u svojstvu najvećeg privatnog investitora u etanolsku industriju u Brazilu. Soros koji je u prethodne tri godine u rafinerije etanola u Brazilu uložio više od 900 miliona dolara, založio se za otvaranje tržišta SAD, EU i Japana za etanol iz Brazila.

Džordž Soros, kontroverzni berzanski špekulant, učestvovao je na Svetskom etanolskom samitu u Sao Paolu u svojstvu najvećeg privatnog investitora u etanolsku industriju u Brazilu. Soros koji je u prethodne tri godine u rafinerije etanola u Brazilu uložio više od 900 miliona dolara, založio se za otvaranje tržišta SAD, EU i Japana za etanol iz Brazila. Sa godišnjom proizvodnjom od 17 milijardi litara etanola, Brazil je već stekao energetsku nezavisnost, a procenjuje se da su potencijali ove zemlje proizvodnja čak 220 milijardi litara etanola godišnje. To praktično znači da bi Brazil u dogledno vreme mogao da postane veći proizvođač goriva od Saudijske Arabije. Brazilska državna naftna kompanija Petrobras, objavila je nedavno da je 73.000 litara etanola, namenjenih za industrijske i prehrambene svrhe, već isporučeno Japanu, kao deo strateškog partnerstva sa japanskom kompanijom NAH (Nippon Alcohol Hanbai). Ovaj sporazum potpisan je još u decembru 2005. godine, kada je brazilski Petrobras zajedno sa NAH formirao zajedničku kompaniju Brazil-Japan Ethanol Co. koja bi do 2008. godine japanskom tržištu trebalo je da isporuči oko 20 miliona litara etanola godišnje. Ono što je još važnije od vrednosti ovog posla, i što ima globalne implikacije jeste činjenica da jedna velika naftna kompanija ulazi u ozbiljan izvozni „etanolski“ aranžman, a važno je i to što je uspostavljena logistička infrastruktura za izvoz ozbiljnih količina etanola širom sveta. Kakve su globalne posledice ovakvih trendova, i koliko će dramatično promeniti mapu globalne ekonomije, nije teško zaključiti.

Ševronova investicija u biodizel

Kompanija Standard rinjuabl enerdži i Ševron, otvorili su veliku rafineriju biodizela u teksaškom gradu Galvestonu, čiji je kapacitet proizvodnja čak 81 milion litara biodizela godišnje, dok će ukupna proizvodnja, nakon kompletiranja kapaciteta, premašiti 407 miliona litara biodizela godišnje. „Ševronova investicija je jasna manifestacija naše strategije da investiramo u tehnologiju obnovljive energije. Biogoriva igraju sve značajniju ulogu u diversifikaciji izvora energije u SAD. Sa rastućom potražnjom, potrebni su nam svi raspoloživi izvori energije. Naša uključenost u projekat u Galvestonu omogućava nam da primenimo svoje kapacitete u transportu i distribuciji goriva, kao i da podignemo nivo znanja i iskustva u proizvodnji biogoriva. Godišnja proizvodnja biodizela u SAD kreće se oko 800 miliona litara, a posle puštanja u pogon rafinerije u Galvestonu, proizvodnja će biti povećana za čak 50 odsto – kaže Donald Pol, potpredsednik Ševrona.Prednost biodizela leži u činjenici, da ga je moguće transportovati kroz postojeću infrastrukturu naftovoda, a klasični dizel motori mogu da koriste biodizel bez ozbiljnijih problema ili modifikacija.

Generalni sekretar organizacije OPEK, Salem al Badri, upozorio je da je potražnja za obnovljivim gorivima toliko narasla da dovodi u pitanje dugoročne investicije u proširenje postojećih naftnih kapaciteta. „Ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da će posle 2012. godine vladati dodatna potražnja za naftom, tako da ćemo morati ponovo da razmotrimo planirane dugoročne investicije“, izjavio je Salem al Badri za Fajnenšel tajms, i gotovo preteći upozorio da bi „uskoro cene nafte mogle dramatično da porastu“. Planirane investicije do 2012. godine teške su oko 130 milijardi dolara, a cilj je da se proizvodnja nafte poveća za 6,7 miliona barela dnevno. Ono što za OPEK predstavlja ozbiljan problem jeste činjenica da je planirano povećanje nafte za devet miliona barela dnevno nakon 2012. godine. „Vrednost ovih investicija je između 250 i 500 milijardi dolara, i to je dovedeno u pitanje, zato što mi ne vidimo jasno situaciju nakon 2012. godine“, rekao je Salem al Badri.
Ovaj, do sada najdramatičniji vapaj organizacije koja kontroliše trećinu svetskih rezervi nafte, predstavlja značajan signal odumiranja naftne ekonomije, pošto je globalna ekspanzija biodizela i etanola uzela tako velike razmere, koje ni najoptimističniji ekološki entuzijasti nisu mogli da predvide. Američki predsednik Džordž Buš se očigledno nije šalio kada je najavio oslobađanje SAD od omče zavisnosti od uvozne nafte. To je jedno od retkih pitanja u kojima postoji apsolutni konsenzus Republikanaca i Demokrata, tako da je logičan ishod nepredvidivi rast globalne industrije obnovljivih goriva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari