Ukoliko Vlada Srbije prihvati predlog Ministarstva ekonomije o prodaji 51 odsto Naftne industrije Srbije početna cena za taj paket bila bi dve milijarde evra, a mogla bi, u slučaju velikog interesovanja, da bude podignuta na 2,5 milijardi evra, saznaje Danas od izvora u tom Ministarstvu.

Ukoliko Vlada Srbije prihvati predlog Ministarstva ekonomije o prodaji 51 odsto Naftne industrije Srbije početna cena za taj paket bila bi dve milijarde evra, a mogla bi, u slučaju velikog interesovanja, da bude podignuta na 2,5 milijardi evra, saznaje Danas od izvora u tom Ministarstvu. Taj iznos u skladu je sa procenom ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića, koji tvrdi da bi prodaja većinskog udela u NIS donela državi prihod od nekoliko milijardi evra.
Strategija Ministarstva ekonomije, barem kada je reč o NIS, značajno odstupa od ranijih planova države. Vlada Srbije usvojila je predlog privatizacionog savetnika, Meril Linč i Rajfajzen investment, koji sugeriše da bude prodat manjinski paket akcija NIS. Iako bi stekao manjinski paket, strateški partner bi dobio pravo upravljanja Naftnom industrijom i to bi trebalo da bude podsticaj većem interesovanju stranih kompanija za NIS.

Skupo odlaganje privatizacije

Prema podacima NIS, knjigovodstvena vrednost kompanije prošle godine iznosila je 1,2 milijarde dolara, dok je pre dve godine sindikat radnika NIS izneo podatak o knjigovodstvenoj vrednosti od 1,6 milijardi dolara. U javnosti se pominjala i procena privatizacionog savetnika da NIS vredi dve milijarde dolara. Sekretar za energetiku Vojvodine Dragan Surdučki izjavio je krajem prošle godine da je „na osnovu procene stručnjaka vrednost kapitala NIS oko tri milijarde evra“. Nedavno je objavljen i podatak da NIS svakog meseca gubi 0,5 odsto tržišta zbog kašnjenja privatizacije i da je sa 72 odsto pao na 68 odsto tržišnog udela.

Stručnjak za energetiku Zorana Milanović-Mihajlović kaže za Danas da ne vidi razlog zašto bi se odstupilo od predloga privatizacionog savetnika.
– Ne znam šta je cilj promene strategije. Da li je namera samo da se dobije što više novca od prodaje naftne kompanije ili je cilj da se NIS strateški razvije i u regionu bude ono što je trebalo da bude još 2002. godine. Ako pričamo o prodaji većinskog paketa ne mislim da je to dobra varijanta. Treba podsetiti da je Dinkić, kao ministar finansija u prethodnoj vladi, glasao za strategiju privatizacionog savetnika – podseća Milanović Mihajlović.
Naša sagovornica procenjuje da je za NIS najbolje rešenje da što pre pronađe strateškog partnera. Ona ocenjuje da različite izjave potpredsednika Vlade i ministara za ekonomiju i energetiku o privatizaciji NIS pokazuju da u Vladi još ne postoji konsenzus kako da se taj posao obavi.
– Predlog ministra Dinkića dovešće do novih razmimoilaženja unutar Vlade jer se neki ministri neće s njim složiti. Rezultat toga biće da ćemo opet gubiti vreme za pronalaženje najboljeg rešenja za NIS, a kompanija je odavno trebalo da krene u promene – kaže Zorana Milanović-Mihajlović i dodaje da je, bez obzira koliki paket bude ponuđen na prodaju, neophodno postaviti minimalnu cenu koju će ponuđači morati da plate.
Predsednik Skupštine Nafta AD Nebojša Atanacković smatra da je predlog privatizacionog savetnika neuporedivo bolji od prodaje većinskog paketa.
– Taj model je već proveren na primeru mađarske kompanije MOL koja je posle jedne od najuspešnijih privatizacija izvanredno napredovala. Kod postepene privatizacije vremenom bi došlo do značajnog povećanja vrednosti kompanije, a pri sadašnjem stanju NIS praktično bi prodali tržište i dominantan položaj NIS jer kompanija ne vredi mnogo imajući u vidu stanje pumpi, rafinerija, rezervoara – kaže za Danas Atanacković.
Bivši direktor NIS Dimitrije Vukčević smatra da nije od presudnog značaja da li se na prodaju nudi manjinski ili većinski paket u naftnoj kompaniji jer u oba slučaja kupac dobija pravo upravljanja. On ističe da bi mogla da se odredi početna cena za paket akcija NIS, ali da sve zavisi od toga da li će se kupci voditi samo ekonomskim principima ili i nekim drugim kriterijumima. Vukčević ocenjuje da ruske kompanije imaju i druge razloge za kupovinu NIS osim ekonomskih, dok velike zapadne kompanije planove zasnivaju uglavnom samo na ekonomskim principima pa nije čudno što nisu preterano zainteresovane za NIS.
Prema predlogu Ministarstva ekonomije u prvom tromesečju sledeće godine bio bi donet zakon o privatizaciji NIS i raspisan kvalifikacioni tender. Kompanije koje ispunjavaju uslove kvalifikacionog tendera dobile bi priliku da se na javnoj aukciji, pred TV kamerama, nadmeću za NIS. Optimizam o postizanju visoke cene za NIS u Ministarstvu ekonomije verovatno baziraju na pozitivnim primerima aukcijske prodaje Mobtela i Robnih kuća Beograd. Podsetimo, za učešće na aukciji za Mobtel najniža ponuđena cena morala je da bude 800 miliona evra, a prodat je za više od 1,5 milijardi evra, dok je početna cena za Robne kuće od 140 miliona evra uvećana za više od dva i po puta (360 miliona).
Ministar Dinkić najavio je da će se strategija naći pred Vladom do kraja nedelje, ali je pitanje da li bi trebalo da je razmotri i Komisija za restrukturiranje i privatizaciju javnih preduzeća kojom predsedava potpredsednik Vlade Božidar Đelić. U njegovom kabinetu i Kancelariji za saradnju s medijima Vlade Srbije juče nisu imali informaciju da li će se i kada Komisija sastati.
U pričama o privatizaciji NIS među zainteresovanim kompanijama najčešće su pominjani mađarski MOL, austrijski OMV, Helenik Petroleum i ruski Lukoil. Mnogi kao favorita, zbog veličine, finansijske moći, ali i političkih razloga, ipak vide ruski Gaspromnjeft, deo Gasproma, a zainteresovanost je pokazao i rumunski Rompetrol.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari