Rumunska fabrika cementa Kamplung predstavlja jedan od najtransparentnijih primera uspešne privatizacije ali i jedna je od najproduktivnijih fabrika švajcarske kompanije Holcim u Jugoistočnoj Evropi. Da je reč o savremenoj cementari u kojoj proces proizvodnje ispunjava visoke ekološke standarde u to su se mogli uveriti novinari beogradskih redakcija koji su posetili cementaru Kamplung.

Rumunska fabrika cementa Kamplung predstavlja jedan od najtransparentnijih primera uspešne privatizacije ali i jedna je od najproduktivnijih fabrika švajcarske kompanije Holcim u Jugoistočnoj Evropi. Da je reč o savremenoj cementari u kojoj proces proizvodnje ispunjava visoke ekološke standarde u to su se mogli uveriti novinari beogradskih redakcija koji su posetili cementaru Kamplung. To iskustvo interesantnije je utoliko što je Holcim prisutan i u Srbiji kao vlasnik cementare Popovac i fabrike betona u Krnjači.
– Prošle godine kompanija Holcim Rumunija ostvarila je prihod od 220 miliona evra što je za 2,5 puta bolji rezultat od onog ostvarenog pre dve godine. Taj rezultat, uz podatak da na godišnjem noivou proizvodimo 4,1 milion tona cementa predstavlja najbolju potvrdu da je Holcim ima veoma značajnu ulogu u rumunskoj proizvodnji cementa, gotovih betona i agregata – rekao je, obraćajući se novinarima beogradskih redakcija, Markus Virt, generalni direktor Holcim Rumunija.

Akcenat na održivom razvoju

– Veoma smo zadovoljni rezultatima poslovanja Holcim Srbije. Ove godine naša ulaganja u sve segmente društveno odgovornog poslovanja, od zaštite i bezbednosti na radu, preko finansiranja projekata u lokalnoj zajednici pa do ulaganja u otvaranje radnih mesta, iznose milion evra. Strategija Holcima je da razvija, kako svoje poslovanje, tako i sredinu u kojoj posluje, pošto je održivi razvoj naša strateška orijentacija – kaže Gustavo Navaro, generalni direktor Holcim Srbija.

Ova švajcarska kompanija kontroliše 30 odsto rumunskog tržišta, dok Hajdeberg i Lafarž pokrivaju 38, odnosno, 32 odsto tržišta. Holcim u Rumuniji zapošljava 1.300 ljudi u tri fabrike cementa, 15 fabrika gotovog šljunka, dva pogona za proizvodnju hidrauličnih veziva i dve fabrike za proizvodnju agregata (šljunka i peska). Virt tvrdi da su sve fabrike betona izgrađene po najsavremenijim standardima zaštite životne sredine a tehnološki proces doveden je do tog nivoa da potpuno eliminiše buku, prašinu i omogućava reciklažu svežeg betona. Da bi se sve to ostvarilo bila su potrebna i velika ulaganja. Ukupne investicije Holcima u Rumuniji u periodu od 1999. do 2005. premašile su 334 miliona evra, a akcenat je stavljen na akvizicije, modernizaciju proizvodnih procesa, zaštitu životne sredine, razvoj poslovanja, zdravlju, bezbednosti na radu i ljudske resurse. „Tokom 2006, nastavili smo sa investicijama koje su dostigle iznos od 70 miliona evra. Ulaganja su bila neophodna jer smo fabrike koje smo kupili zatekli u veoma lošem stanju. Međutim, za relativno kratko vreme, uspeli smo da od Holcim Rumunija napravimo modernu kompaniju i stabilnog partnera“, ističe Virt.
Kao najvažniji projekat kompanije on je naveo preuzimnaje fabrike cementa Kamplung (1999. godine) koja se nalazi severozapadno od Bukurešta u regionu Argesa i raspolaže kapacitetom proizvodnje od 800 tona cementa na dan. U proizvodnji se primenjuje takozvani suvi tehnološki proces a godišnje se proizvede oko milion tona. Virt podseća da je za šest godina(od 1999. do 2005.) u Kamplung uloženo oko 50 miliona dolara. „U toku je realizacija projekata modernizacije proizvodnih kapaciteta koji će biti završen naredne godine a reč je o investiciji „teškoj“ 120 miliona evra. Kada proces modernizacije bude završen Kamplung će imati najveći kapacitet peći za proizvodnju cementa u Rumuniji“, tvrdi Virt.
Holcim Grupa je u trećem kvartalu 2007, povećala obim prodaje cementa na 112,8 miliona tona (što predstavlja od 8,7 odsto) kada je reč o betonu prodaje porasla za 2,4 odsto i dostigla nivo od 33,6 miliona kubnih metara. Najveći skok zabeležen je u Aziji, zbog veoma povoljne ekonomske situacije i novih spajanja preduzeća u tom delu sveta. Neto prihod je povećan za natprosečnih 97,8 procenata, na 3,857 milijardi švajcarskih franaka. Gotovinski tokovi od operativnog poslovanja povećani su za 38,8 procenata, na 3,260 milijardi švajcarskih franaka.
Novinari beogradskih redakcija su tokom posete Rumuniji imali priliku da se susretnu i razgovaraju sa generalnim direktorom Holcima u našoj zemlji, Argentincem Gustavom Navarom koji je, inače, na tu funkciju došao iz Holcima Rumunija. On je podsetio da svetski lider u proizvodnji cementa, obeležava pet godina svog prisustva u Srbiji.
– Fabrika cementa Holcim Srbija a.d. ispunila je sve obaveze iz kupoprodajnog ugovora potpisanog prilikom privatizacije 2002. godine, što je zvaničnim dopisom kompaniji Holcim potvrđeno i iz Agencije za privatizaciju Srbije. Tokom prvih pet godina rada Holcim je investirao više od 90 miliona dolara, najviše u modernizaciju tehnološkog procesa, zaštitu životne sredine i infrastrukturu. To je znatno više od obaveza koje je propisao kupoprodajni ugovor, a iznosile su 85 miliona dolara – ističe Navaro.
Prema njegovim rečima Holcim Srbija je svakom zaposlenom koji je proglašen tehnološkim viškom, isplatio iznos od 650 evra za svaku godinu radnog staža, što je višestruko više od zakonski predviđenog iznosa. Holcim je, u saradnji sa Regionalnom agencijom za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, organizovao za sve zainteresovane, različite oblike obrazovnih programa i savetovanja s temom osnivanja i upravljanja sopstvenim preduzećem. Kompanija u proseku daje 700 evra po zaposlenom na različite oblike treninga organizovane interno i eksterno za sve nivoe odgovornosti. Četvoro zaposlenih u cementari u Popovcu već je uključeno u program internacionalnih transfera što podrazumeva u Holcimovim kompanijama u drugim zemljama.
Navaro podseća da je Holcim Srbija kao partner Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine, aktivno očestvovao i i na izradi nekoliko pilot projekata. Urađeni su projekti izdavanja Integrisane dozvole za velike industrijske zagađivače u saradnji sa nadležnim Ministarstvom i Agencijom za zaštitu životne sredine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari