Poslodavci: Veći minimalac može kad smanje doprinose 1Foto: Stanislav Milojković

Minimalna zarada bi od 1. januara sledeće godine mogla biti povećana na 140 dinara ili je bar tako juče najavio odlazeći premijer Aleksandar Vučić.

Pre samo mesec dana prethodno povećanje minimalca sa 121 na 130 dinara po radnom satu izazvalo je prilično oštru diskusiju između preduzetnika i sindikata pošto su neki poslodavci izrazili stav da će veći minimalci dovesti do veće nezaposlenosti. Tomislav Momirović, direktor hotela Mona koji je tada izjavio da su prilikom poslednjeg povećanja minimalca morali da biraju da li da otpuste deo ljudi ili da zatvore hotel, ovog puta nije hteo da komentariše najave još jednog povećanja minimalca, ističući da je premijer najavio i smanjenje poreskih opterećenja na plate.

„Naši ljudi imaju otpor prema biznismenima“, kratko je odgovorio Momirović.
Ranka Savić, predsednica ASNS-a, ističe da je svaka najava povećanja minimalne zarade dobra, ali da nije dobro to što je premijer preuzeo na sebe zadatak da određuje minimalac pošto je to posao Socijalno-ekonomskog saveta.

„Minimalna zarada bi trebalo da bude posledica dijaloga na Socioekonomskom savetu gde bi se utvrdilo kolika je inflacija, koliko su porasli troškovi života, potrošačka korpa… Ovako deluje lepo povećanje od 10 dinara po satu, ali to je već dobrim delom obezvređeno višim troškovima života“, napominje Savić dodajući da je u Srbiji takva situacija da ni minimalac od 200 dinara po satu ne bi suštinski popravio životni standard.

S druge strane, Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca u Socioekonomskom savetu, kaže da oni očekuju da do 15. septembra, kako zakon propisuje, Vlada i sindikati izađu sa predlogom povećanja minimalne zarade od 1. januara sledeće godine.

„Videćemo predloge, kakva je situacija i onda ćemo u zavisnosti od toga doneti odluku. Svaki put kada je bilo povećanja to je vezivano za privredni rast ili rast cena. Svakako da ćemo prihvatiti da se minimalna zarada uskladi sa inflacijom da ne bi bio obezvređen, ali nećemo prihvatiti neko nasumično povećanje. Takođe, ako se najavljuje povećanje minimalne zarade i plata u javnom sektoru, mi ćemo tražiti i neke olakšice za privredu. Tražićemo smanjenje opterećenja na plate, parafiskalnih nameta, ujednačavanje cena komunalnih usluga“, poručuje Atanacković.

U Srbiji oko 350.000 ljudi prima minimalac, a prema rečima Vučića oko 30.000 njih radi u javnom sektoru. Posle povećanja minimalca na 140 dinara njihove plate bi trebalo da porastu za devet-10 odsto.

Prema rečima Mihaila Arandarenka, profesora na Ekonomskom fakultetu u Srbiji, povećanje minimalca najviše odgovara zaposlenima i državi, odnosno budžetu, a najmanje poslodavcima.
„Rast minimalne zarade ima efekat na povećanje prihoda u budžetu, ali destimulativno deluje na najugroženije i na zaposlene i na poslodavce koji stvarno nemaju odakle da isplate tu veću platu. Bilo bi najbolje da se smanji opterećenje minimalnih zarada. Onda bi poslodavci imali manje troškove, a zaposleni veće plate. Međutim, tada država kratkoročno gubi prihode. O tome se dugo priča, ali se upravo iz tog razloga ne rešava, mada moraće jednom ako se namerava povećanje formalne zaposlenosti“, objašnjava Arandarenko, dodajući da je Srbija među zemljama u Evropi sa najvećim poreskim klinom (odnosom poreza i doprinosa na ukupne troškove rada koje čine neto plata i svi porezi i doprinosi koji se isplaćuju i na teret zaposlenog i na teret poslodavca) sa 36 odsto, što nas čini društvom sa veoma malom progresivnošću poreskog sistema.

Suficit na polugodištu 100 miliona evra

Aleksandar Vučić je na poslednjoj konferenciji za novinare u svojstvu premijera u vili Mir rekao da će suficit u budžetu nakon šest meseci ove godine biti veći od 100 miliona evra i osvrnuo se na ekonomske rezultate Vlade.

On je najavio da će javni dug sa sadašnjih 67,1 odsto BDP-a do sredine 2019. godine biti smanjen na ispod 60 odsto. Budući predsednik je najavio povećanje plata i penzija u javnom sektoru do kraja ove godine.

Vučić je istakao da očekuje privredni rast od preko tri odsto do kraja godine, a već naredne godine viši od 3,5 odsto.

„Istrajaću kao predsednik Republike na izgradnji auto-puta od Niša do Prištine“, rekao je Vučić dodajući da je „lično crtao auto-puteve i železničke koridore, dok su drugi crtali granice“.

Predstavljajući infrastrukturne projekte, rekao je da se nada da će se ove godine od Obrenovca do Uba ići auto-putem, a od sledeće godine da će i Surčin i Obrenovac biti spojeni mostom.
Prema njegovim rečima, poljoprivreda otvara nove šanse, ali će se istovremeno raditi na jačanju prerađivačke i prehrambene industrije, kao i namenske industrije.

On je ocenio da bi Ministarstvo finansija trebalo da reformiše Poresku upravu pa se mogu očekivati još bolji rezultati u naplati prihoda. Prema njegovim rečima, železnička pruga od Beograda do Subotice, u sastavu pruge koja će ići do Budimpešte, biće gotova krajem 2019. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari