Potrošnja raste, ali kupuju najbogatiji 1Foto: FoNet/Kostadin Kamenov

Uprkos političkoj nestabilnosti i tome što je Srbija jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, tržište maloprodaje se popravlja, te će uprkos sporijem privrednom rastu ove u odnosu na prošlu godinu rast maloprodaje u 2019. biti 4,1 odsto, pokazalo je istraživanje kompanije AT Kerni.

Tržište maloprodaje u Srbiji prošle godine vredelo je 20 milijardi dolara, a na listi AT Kerni kojom se meri razvijenost tržišta maloprodaje na svetskom nivou Srbija je skočila za osam mesta u odnosu na 2017.

Građani Srbije, podsećaju u istraživanju, najviše troše na hranu i bezalkoholna pića – 9,2 milijarde dolara, a dolazak Lidla prošle godine uzburkao je tržište na kom je do tada dominirao Tempo ekspres.

Očekuje se, kako navode, i rast tržišta odeće i obuće s obzirom na širenje H&M, Inditexa (Zara) i LLP-a, dok bi prisustvo kompanija IKEA, Emeceta i Minio moglo potrošnju u tom sektoru da poveća do sledeće godine na 5,3 odsto.

Ova istraživačka kuća podseća da su tržni centri nikli kao pečurke u Beogradu, Nišu i Novom Sadu i da je austrijska kompanija Immofinanz izgradila deseti tržni centar pod imenom Stop Shop, gde su među brendovima i Dajhman, Vaikiki, NJujorker, Sport vižn, DM.

Ekonomista Dragovan Milićević kaže za Danas da 70 odsto stanovnika zarađuje ispod prosečne plate, a da je njih 50 odsto ispod granice od 41.000 dinara, tako da te kategorije sigurno nisu uticale na povećanje potrošnje.

– Na rast potrošnje moglo je da utiče nekih 20 odsto građana, onih sa srednjim i visokim primanjima, to su oni koji se nalaze u poslednjim decilima, a tu moram da podsetim da je Srbija među zemljama sa najvećom nejednakošću – ističe Milićević.

On kaže da smo kada se radi o nejednakosti u platama u rangu latinoameričkih zemalja jer je razlika između prvog i 10 decila ogromna, a da smo u Evropi daleko iza razvijenih zemalja. Na rast maloprodaje, odnosno na veću potrošnju je eventualno, kako kaže, mogao da utiče i rast plata u javnom sektoru, u kom radi trećina zaposlenih.

– Bitno je znati i kakva je struktura potrošnje, a prema nekim podacima koje sam ranije analizirao od 2011. do 2017. u Srbiji je za čak 1,1 milijardu evra smanjena potrošnja na robu koju kupujemo upravo u velikim trgovačkim lancima – ističe Milićević. On kaže da će na pad potrošnje uticati svaki rast cena, tako da će se i poskupljenje struje koje sledi takođe odraziti na to. Milićević, ipak, napominje da će ozbiljniju analizu tržišta maloprodaje moći da da posle 15. novembra kada će Republički zavod za statistiku objaviti Anketu o potrošnji domaćinstava u Srbiji.

AT Kerni je u svom izveštaju analizirao i razvoj e-trgovine u našoj zemlji. Kako se navodi, za sporiji razvoj elektronske trgovine zaslužno je nekoliko faktora, a najznačajniji su odlazak mladih ljudi iz zemlje i loša infrastruktura.

Uprkos tome, očekivanja su da će e-trgovina beležiti rast od 9,6 odsto, znatno veći nego tradicionalna kupovina. Prihod od e-trgovine bi tako do 2023. mogao da bude 510 miliona dolara, a najveći udeo u tom rastu imaće elektronika i mediji. Iako građani Srbije prosečno troše na e-trgovinu tek 61 dolar, AT Kerni procenjuje da bi u naredne dve godine broj onlajn kupaca iz Srbije, kojih je sada 2,9 miliona, mogao da poraste za milion.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari