Većina zaposlenih u Srbiji čeka gotovo celu godinu, ne bi li napokon, najčešće u zimskoj, ili letnjoj sezoni, otišla na zasluženi odmor. Činjenica je, međutim, da je nizak standard života učinio da taj kratak beg od stvarnosti predstavlja veliki finansijski izdatak, koji umesto svojim novcem sve češće plaćamo pozajmljenim parama, pri čemu se kao spasonosno rešenje pojavljuju banke. Ali, otići na odmor koji ste platili namenskim kreditom, graniči se sa glupošću.

Tri su razloga za takvu konstataciju. Prvo, odmor traje samo dve do tri nedelje, a kredit kojim ste finansirali putovanje otplaćivaćete jednu, ili više, godina. Drugo, namenskim, u ovom slučaju turističkim, kreditom jedino što možete platiti jeste faktura koja pokriva cenu aranžmana, dok se za troškove na izabranoj destinaciji morate snaći. Osim toga, ponuda turističkih kredita toliko je siromašna da to što su u pitanju namenski potrošački krediti, ne utiče bitno na tu sliku. Ako uporedimo keš kredite, koji možete potrošiti kako vam je volja, sa turističkim pozajmicama, suočićemo se sa apsurdnom situacijom da se keš kredit u ovom slučaju više isplati. I najzad, kamate na turističke kredite su veoma visoke, što znači da morate biti spremni da najmanje petinu od iznosa kredita dodatno vratite banci u vidu kamate. Ilustracije radi, pozajmica od 1.000 evra u najboljem slučaju koštaće vas još oko 200 evra.

Turističke kredite u dinarima odobravaju četiri banke: Alfa banka, Komercijalna, Hipo i Rajfajzen banka. Sudeći prema aktuelnoj ponudi, najpovoljnije su pozajmice Alfa i Komercijalne banke, koje kreditiraju klijente uz kamatu od oko 20 odsto, dok su turistički krediti Rajfajzen banke najskuplji, s obzirom na to da se najniža efektivna kamatna stopa kreće do 32,71 odsto. Ako se uzme u obzir prilično komplikovana procedura, neophodno osiguranje kredita i svi dodatni troškovi, stiče se utisak da je plaćanje turističkog aranžmana kreditnom karticom isplativija varijanta od kredita. Situacija sa kreditima indeksirani u evrima, još je gora. Prvo, obavezno je učešće od 30 odsto, tako da, ukoliko nemate ušteđevinu, bolje da ne ulazite u banku. Drugo, ako niste klijent banke koja nudi turistički kredit, u najboljem slučaju ćete otplaćivati kredit po kamatnoj stopi od 18 do 19 odsto, što je previsoka cena za kratkotrajno opuštanje na nekoj od zimskih destinacija. Ne treba zaboraviti ni da se za kredite indeksirane u evrima veže devizni rizik promene vrednosti valute, što bi, ukoliko primate platu u dinarima i nemate najavu da ćete uskoro dobiti povišicu, moglo da predstavlja dodatni problem. Stalno treba imati na umu da bi promena kursa od samo nekoliko dinara mogla znatno da uveća iznos rate kredita, dodatno opterećujući kućni budžet.

Šta treba uzeti u obzir kada birate turistički kredit?

Ukoliko se, ipak, opredelite za turistički kredit, trebalo bi najpre da procenite koliko vam je novca zaista potrebno. Ako vam za željeni odmor nedostaje samo deo sume, bolja opcija je da odložite odmor i da potreban novac uštedite, ili da koristite kreditnu karticu koja vam može dati izvesnu fleksibilnost, doduše po višoj ceni. Oni koji teško mogu da odole iskušenju da u datom trenutku odu na odmor, uprkos činjenici da nemaju dovoljno novca da to zadovoljstvo sopstvenim sredstvima finansiraju, moraće da krenu u potraga za najpovoljnijim kreditom.

Putokaz za potencijalne

Turističke pozajmice su, gotovo po pravilu, kratkoročni potrošački krediti, koje ćete potrošiti za desetak dana odmora, a otplaćivati znatno duže, ponekad i više godina. Nemojte zaboraviti da pre nego što donesete odluku o podizanju kredita, posetite bar dve, ili tri banke, i u svakoj zatražite detaljan plan otplate. Velika konkurencija na tržištu učinila je da je za banku svaki klijent važan i mada su uslovi kreditiranja formulisani u ponudi, ipak, u direktnoj komunikaciji sa bankarskim službenikom, pruža vam se šansa da ispregovarate bolje uslove za sebe. Naravno, ukoliko ste „dobar klijent“, odnosno ukoliko vaš izveštaj iz Kreditnog biroa pokazuje da ste finansijski odgovorni i redovno izmirujete svoje obaveze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari