Svaki, pa i najmanji, rast izvoza u vreme ekonomske krize je ohrabrenje, međutim nivo tog rasta u Srbiji je isuviše skroman da bi mogao da utiče na poboljšanje standarda života građana, kaže za Danas Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, povodom informacije da je ukupan izvoz Srbije u 2014. bio 14,84 milijarde dolara, što je za 1,6 odsto više nego u 2013. godini.


– Ako se vrednost izvoza Srbije uporedi sa visinom izvoza iz 1990. godine, dobija se podatak da je u periodu od 24 godine skočio dva puta. Sa druge strane u istom periodu izvoz Češke je povećan 30 puta. Iz tog podatka se jasno vidi da nemamo razloga da preterano budemo zadovoljni postignutim rezultatima u Srbiji – ističe naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, ono s čim svakako treba da budemo zadovoljni je da se smanjio spoljnotrgovinski deficit, kao i da je povećana pokrivenost uvoza izvozom.

– Možemo da konstatujemo da je došlo do blagog privrednog rasta u Srbiji, zbog čega je izvoz neznatno i povećan, najviše zahvaljujući Fijatu. U narednom periodu možemo da očekujemo konsolidaciju Železare Smederevo, ali nažalost to je sve. Srpska industrija u iznosu od 90 odsto učestvuje u izvozu i s obzirom da je njena aktivnost, sem pobrojanih preduzeća, na izuzetno niskom nivou ne možemo očekivati značajniji privredni rast u narednom periodu. Njega može da bude samo u slučaju sprovođenja reindustrijalizacije, do koje još uvek nije došlo, a ona je ključna za porast životnog standarda građana Srbije – objašnjava Savić.

Pored podatka o rastu izvoza u 2014. godini, Republički zavod za statistiku juče je saopštio i da je ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u 2014. godini iznosila 35,45 milijardi dolara, što je 0,8 odsto više nego u 2013, pri čemu je uvezena robe u vrednosti od 20,6 milijardi. Uvoz je uvećan za 0,3 odsto, a deficit je iznosio 5,76 milijardi dolara i za tri odsto je manji nego 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je 72 odsto i veća je nego na kraju 2013. godine, kada je iznosila 71,1 odsto.

Posmatrano po regionima, najveće učešće u izvozu imala je Vojvodina (33,5 odsto), a slede Šumadija i zapadna Srbija (31,3 odsto) i Beogradski region (21,6 odsto). Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (42,8 odsto), a slede Vojvodina (29,6 odsto), Šumadija i zapadna Srbija (18,2 odsto) i Region južne i istočne Srbije (8,8 odsto).

Najviše robe Srbija je 2014. izvezla u Italiju (2,577 milijardi dolara), Nemačku (1,773), Bosnu i Hercegovinu (1,319), Rusiju (1,029) i Rumuniju (829 miliona). Najviše robe uvezli smo iz Nemačke (2,427 milijardi dolara), Rusije (2,34), Italije (2,308), Kine (1,561) i Mađarske (1,018). Zemlje članice Evropske unije čine 63,7 odsto ukupne razmene. Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 1,9 milijardi dolara, što je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda. Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Makedonijom. Najveći deficit imamom sa Kinom, Rusijom, Nemačkom, Poljskom, Mađarskom, Turskom, Austrijom i Holandijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari