U prošloj godini 337 društvenih preduzeća dobilo je nove vlasnike, a prodajom tog kapitala država je inkasirala više od 334 miliona evra. Od tog broja, 219 preduzeća privatizovano je aukcijskom metodom, prodajom putem javnog tendera nove vlasnike dobile su 24 kompanije dok je posredstvom tržišta kapitala prodat manjinski paket akcija 94 firme.

U prošloj godini 337 društvenih preduzeća dobilo je nove vlasnike, a prodajom tog kapitala država je inkasirala više od 334 miliona evra. Od tog broja, 219 preduzeća privatizovano je aukcijskom metodom, prodajom putem javnog tendera nove vlasnike dobile su 24 kompanije dok je posredstvom tržišta kapitala prodat manjinski paket akcija 94 firme. Najznačajniji efekti ostvareni su tenderskom privatizacijom, što ne treba da čudi s obzirom na to da je reč o većim sistemima, koji zapošljavaju oko 22 hiljade radnika i koji su kupce našli kroz tendersku proceduru. Prema podacima Agencije za privatizaciju 24 kompanije prodate su za oko 101milion evra, ali su se kupci obavezali i na investicije u ukupnoj vrednosti od 206,5 miliona evra. Ipak, nisu prodata sva preduzeća za koja je objavljen tender. Za 32 firme raspisana su 34 poziva, jer su preduzeća Zmaj i Termoelektro dva puta tokom prošle godine ponuđena na tenderu. Od onih firmi koje su prošle tržišnu selekciju, najbolju cenu od oko 17 miliona evra, postigao je beogradski Novi dom, slede Mitrosrem iz Sremske Mitrovice, za koji je plaćeno 15 miliona evra i Azotara iz Pančeva koja je na tržištu vredela više od 13 miliona evra. Najveća vrednost investicija ugovorena je prilikom prodaje pančevačke Azotare, čak 30 miliona evra. Novi vlasnik kruševačkog Trajala uložiće još 25 miliona evra, a kupac kraljevačkog Magnohroma dodatno će uložiti još 23 miliona evra. Na spisku firmi prodatih metodom tendera nije se našla Srpska fabrika stakla. Ugovor sa novim vlasnikom potpisan je uslovno, jer je on u obavezi da osim cene od sto hiljada evra i investicija vrednih 25 miliona evra, reguliše i potraživanja radnika.

Kroz stečaj do kupca

Rezultatima procesa privatizacije iz prošle godine, nisu obuhvaćene firme koje su kroz stečaj našle nove vlasnike. Od 291 preduzeća sa društvenim kapitalom, nad kojim je otvoren stečajni postupak, 86 firmi uspele su da prodaju imovinu u celosti, dok je imovina kod 84 firme samo delimično unovčena.

Od ukupno 434 preduzeća koja su na prodaju ponuđena putem javne aukcije, prodato je nešto više od polovine. Država je po tom osnovu prihodovala 163,5 miliona evra a obavezne investicije premašuju 43 miliona evra. U tim firmama zaposleno je oko 23 hiljade radnika, a prosečna ostvarena cena po preduzeću iznosi oko 740 hiljada evra. Tokom prošle godine, za 94 paketa manjinskih akcija iz portfelja Akcijskog fonda prihodovano je 69,5 miliona evra, a toj cifri treba dodati i prihod od 500 hiljada evra ostvaren prodajom 212 paketa akcija preduzeća čiji su paketi u ranijem periodu bili delimično prodavani.
Dinamikom privatizacije predviđeno je da do kraja marta 2007. godine proces privatizacije bude okončan, mada se u ovom trenutku ne zna tačan broj preduzeća sa društvenim kapitalom koja čekaju na prodaju. Problem je što se među firmama koje nisu izvršile preregistraciju, nalaze i neka društvena preduzeća koja su još uvek aktivna. Zbog toga će Agencija za privatizaciju morati u svakom pojedinačnom slučaju da utvrdi da li je reć o firmi koja posluje a izbegava da uđe u privatizaciju, ili ispunjava uslove za likvidaciju, odnosno brisanje iz registra. Uz to, proces restrukturiranja još uvek nije završen u oko 20 kompanija, a kako je uglavnom reč o većim sistemima, moguće je da će se neki od njih deliti na proizvodne celine, što će nominalno uvećati broj preduzeća koja očekuju promenu vlasničke strukture. Inače, Centar za restrukturiranje je tokom prošle godine putem javnog tendera prodao 13 preduzeća, dok je kroz aukciju nove vlasnike dobilo 18 firmi. U postupku tenderske privatizacije trenutno se nalazi 19 kompanija, a na aukciju čeka 31 preduzeće, dok je nad tri firme pokrenut stečajni postupak.
Osim što se ne zna koliko će firmi okončati privatizaciju, neizvesno je i da li će do kraja marta baš sve firme koje se nađu na listi pronaći nove vlasnike. Razmišlja se i o produžavanju roka svim firmama koje su ušle u proceduru, dok bi se za preduzeća koja nisu ni u početnoj fazi, primenila privatizacija kroz stečaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari