Nastavljajući sa ekspanzijom poslovnih aktivnosti, Beogradska berza je u protekloj nedelji uspela da uspešno završi pregovere o prodaji prve međunarodne licence na neki od proizvoda srpskog tržišta kapitala. Indeks BELEX15 je prvi domaći proizvod tržišta kapitala za koji su značajno interesovanje pokazale velike evropske investicione banke i koji će se, od ponedeljka 11.

Nastavljajući sa ekspanzijom poslovnih aktivnosti, Beogradska berza je u protekloj nedelji uspela da uspešno završi pregovere o prodaji prve međunarodne licence na neki od proizvoda srpskog tržišta kapitala. Indeks BELEX15 je prvi domaći proizvod tržišta kapitala za koji su značajno interesovanje pokazale velike evropske investicione banke i koji će se, od ponedeljka 11. juna, kotirati na dve evropske berze u formi indeksnog sertifikata. Posle prve prodate licence na indeks SRX (indeks srpskih akcija proizveden od strane Bečke berze), samo par meseci kasnije pažnju evropskih investitora privikli su i domaći proizvodi koji zadovoljavaju opšteprihvaćne standarde ustanovljene u ovom segmentu finansijske industrije. Prodaja licence na BELEX15 znači odobrenje prava da se na bazi ovog indeksa izrade strukturirani proizvodi kojima se može trgovati na različitim tržištima. Dakle, prodaja licence ne podrazumeva trgovanje hartijama koje se nalaze u sastavu indeksne korpe već isključivo trgovanje indeksom kao tržišnim materijalom. Uopšteno govoreći, strukturirani proizvodi predstavljaju izvedene hartije od vrednosti, kao novi tip investicionog materijala sa jasno definisanim osobinama. Kreatori tih proizvoda prilagođavaju ih različitim vrstama klijenata u skladu sa njihovim preferencijama koje se tiču odnosa rizika i prinosa. Najčešće se kao baza za kreiranje strukturiranih proizvoda koristi neki od indeksa koje publikuju berze ili renomirani indeksni provajderi (DJ- STOXX, S&P, Morgan Stanley).
Indeksni sertifikati su jedna od vrsta strukturiranih proizvoda, koji su zasnovani na kretanjima vrednosti indeksa na tržištima kapitala. Takva vrsta hartije od vrednosti je pogodna za tržišne učesnike koji žele da imaju portfolio koji replicira kretanje indeksa. U slučaju Beogradske berze, indeksni sertifikat na BELEX15 prati kretanja petnaest najlikvidnijih akcija koje se nalaze u indeksnoj korpi, sa određenim odstupanjima. Ona su prouzrokovana mogućnošću slobodnog trgovanja sertifikatom, pa su samim tim i kretanja njegove vrednosti podložna promenama prouzrokovanim odnosima ponude i tražnje. Indeksni sertifikati imaju nekoliko pozitivnih osobina koje ih čine atraktivnim investitorima. Cenovna transparentnost sertifikata je velika jer se u odnosu 1:1 prati performansa indeksa. Takođe sastav indeksne korpe, kao i promene do kojih dolazi su u potpunosti javni podaci što dodatno povećava transparentnost takve hartije od vrednosti. Imajući u vidu da u sastav indeksa BELEX15 ulaze najreprezentativnija preduzeća sa srpskog tržišta, odnosno najlikvidnije hartije, neprofesionalnim investitorima je znatno olakšan izbor investicionih alternativa. Sa druge strane, malim investitorima se daje mogućnost da sa manjim količinom sredstava ostvare bolju diversifikuju svog portfolija, nego što bi bili u mogućnosti samostalno kupujući akcije na tržištu.
Prvi indeksni sertifikati su se na tržištu pojavili tokom devedesetih godina prošlog veka, ali je prava ekspanzija započela početkom ovog veka. Osnovni razlog ekspanzije je u nižim troškovima pasivnog upravljanja portfolijom, nasuprot aktivnog upravljanja koje je zastupljeno u investicionim fondovima. Takođe, izrada sertifikata na indekse koji prate tržišta u razvoju je u velikoj ekspanziji poslednjih nekoliko godina, jer su prinosi ovih indeksa neuobičajeno visoki za investitore sa razvijenijih tržišta. Uprkos visokom riziku, atraktivni prinosi privlače strane investitore, posebno one koji nisu spremni da ulažu direktno na lokalnim berzama zemalja u razvoju. Alternativna mogućnost je upravo izrada indeksnih sertifikata kojima se trguje na razvijenim berzama, a koji investitorima omogućavaju ulazak na nedomicilna tržišta. Efekat koji kotiranje indeksnih sertifikata stvara je višestruk i deluje po principu pozitivne povratne sprege. Da bi se kreirao indeksni sertifikat, izdavalac, odnosno kreator indeksnog sertifikata mora na domicilnom tržištu kupiti hartije od vrednosti koje čine indeks i napraviti svoj portfolio. Nakon kreiranja portfolija emituju se sertifikati, a već samo kotiranje sertifikata na drugoj berzi omogućava veću vidljivost domaćeg tržišta kapitala, kojom se privlače potencijalni investitori sa drugih tržišta. Porast atraktivnosti sertifikata dovodi i do rasta likvidnosti na domicilnom tržištu hartija od vrednosti koje se nalaze u sastavu indeksa, a to posledično dovodi i do porasta ukupne likvidnosti tržišta na kojem je baziran indeks. Sinergetskim efektom to dovodi do porasta kvaliteta i daljeg razvoja tržišta kapitala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari