Srbija i Rusija potpisale momorandum o saradnji u oblasti trgovačke brodogradnje 1Foto: FoNet/MGSI

Predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Ministarstva industrije i trgovine Rusije potpisali su danas u Beogradu Memorandum o razmevanju o saradnji u oblasti trgovačke brodogradnje.

Memorandum su potpisali srpska ministarka Zorana Mihajlović i zamenik minista industrije i trgovine Oleg Rzjancev Nikolajevič u pauzi poslovnog foruma Srbija -Rusija.

„Vlada Srbija ulaže više od 300 miliona evra u vodni saobraćaj“, izjavila je Mihajlović i dodala da se prvi put posle više od 30 godina ulaže u luke u Srbiji.

Navela je da očekuje da budu izgrađene luke u Smederevu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu.

Mihajlović je rekla da se rekonstruišu brodske prevodnice na Dunavu na Đerdapu 1 i Đerdapu 2, što nije rađeno decenijama, a da će se raditi i prevodnica na Tisi.

Ona je istakla da će biti uklonjeni ostaci flota sa dna Dunava koji su decenijama onemogućali njegovu plovnost kroz Srbiju po svim vremenskim uslovima.

„Učinićemo sve da Dunav bude polovan kad god hoćemo“, rekla ministarka i naglasila da je cilj da Srbija postane uz pomoć dunavskog koridora mnogo atraktivnija nego što je sada.

Ona je kazala da se na današnjem poslovnom forumu razgovara o tome kako da se unapredi vodni saobraćaj Srbije ali i brodogradnja, što je ogroman potencijal, ne samo za poslovnu zajednicu već i za Srbiju kao državu koja na taj način može dodatno da poveća privredni rast.

„Srbija ima tradiciju u vodnom saobraćaju i brodogradnji, ali da od toga nije mnogo ostalo“, rekla je Mihajlović.

Podsetila da je pre 2000. u Srbiji bilo deset aktivnih brodogradilišta a sada ih ima četiri, i da su ranije zapošljavala 6.000 a sad 900 ljudi.

„Tradicija bez novih znanja, modernizacije i kapitala je ništa“, ocenila je ministarka.

Navela je pre pet godina prevoz rekama u Srbiji bio sedam miliona tona robe i da je sada 11,8 miliona tona, a cilj je da iznosi od 15 do 20 tona godišnje.

Zamenik ruskog ministra inudstrije i trgovine Oleg Rzjancev Nikolajevič je kazao da je razvoj brodogradnje i vodnog saobraćaja na Dunavu važan za razvoj bilateralnih odnosa dve zemlje jer postoje ogromne mogućnsoti za saradnju u toj obalsti.

„Rusija je spremna da predloži razne mehanizme saradnje u obnovi rečne flote, od direktne isporuke do zajedničke proizvodnje u Srbiji“, rekao je on.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić je rekao da će najveću korist od saradnje u vodnom saobraćaju i brodogradnji imati srpski turizam, a cilj je da se broj ruskih turista u Srbiji 2020. poveća na 100.000 dolazaka godišnje.

On je naveo da je Srbiju godišnje posetilo 70.000 ruskih turista i da ćea se nastojati da se privuče što veći broj turista ne samo iz moskovskog regiona već iz cele Rusije koja je za Srbiju jedno od tri najznačajnija tržišta.

„Radiće se na tome da se Rusima, koji sada uglavnom dolaze u Beograd i Novi Sad, ponude što raznovrsniji sadržaji u svim delovima Srbije“, rekao je Ljajić.

Poslovni forum je, po njegovim rečima, prilika da se predstave potencijali u oblast nautičkog turizma, a Dunav je
„najveći srpski potencijal u turizmu koji nije dovoljno iskorišćen“.

„Država planira na Dunavu izgradnju pristaništa, benzinskih stanica, marina, sportsko-rekreativnih sadržaja kako bi ponuda bila bogatija“, rekao je Ljajić i dodao da nije zadovoljan brojem pristajanja kruzera kojih je prošle godine bilo 1.150 u Beogradu, a, na primer, Beč ima 14 puta više.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež je rekao da je poslovnom forumu prisutno oko 20 komapnija iz Rusije i 40 iz Srbije koje se bave brodogradnjom.

On je istakao da je neiskorišćen transport robe na Dunavu, a da su kapaciteti ogromni.

„Razgovara se i o osnivanju zajedničke kompanije za prevoz putnika na Dunavu“, rekao je Čadež.

Dodao je da se traže investirori za srpska brodogališta, kojih ima 10, od toga su četiri u funkciji – dva u vlasništvu holandskih investitora, a dva su domaća.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari