Na nedavno održanom sajmu turizma u Budvi, crnogorski zvaničnici objavili su da je prošlogodišnja sezona bila najplodonosnija u prethodnih petnaest godina. Prihod je premašio 322 miliona evra, a nešto više od milion gostiju ostvarilo je oko šest miliona noćenja. Procenjuje se da će Crnu Goru posetiti deset odsto više turista, dok će rast prihoda biti znatno viši, čak 17 odsto, imajući u vidu da je nivo usluga podignut i da je izvršena kategorizacija većine ugostiteljskih objekata i hotela.

Na nedavno održanom sajmu turizma u Budvi, crnogorski zvaničnici objavili su da je prošlogodišnja sezona bila najplodonosnija u prethodnih petnaest godina. Prihod je premašio 322 miliona evra, a nešto više od milion gostiju ostvarilo je oko šest miliona noćenja. Procenjuje se da će Crnu Goru posetiti deset odsto više turista, dok će rast prihoda biti znatno viši, čak 17 odsto, imajući u vidu da je nivo usluga podignut i da je izvršena kategorizacija većine ugostiteljskih objekata i hotela. Crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić, u razgovoru za Danas podseća da turizam sada ubira plodove uspešne privatizacije koja je započela pre deset godina.
– Zahvaljujući političkom konsenzusu ušli smo u privatizaciju svih turističkih objekata i do sada je nove vlasnike dobilo više od 80 odsto hotela. Ali, potencijalne kupce uslovili smo obaveznim investicijama i tražili da podignu nivo usluga u objektima koje preuzimaju. Osigurali smo se bankarskim garancijama, koje smo u nekim slučajevima morali i da aktiviramo, kako bismo naterali vlasnika da ispuni ugovorne obaveze. Izuzetak je samo grad hotel Sveti Stefan, koji je kao vredan kulturni spomenik pod zaštitom države. U tom slučaju smo se opredelili za tridesetogodišnji zakup i sa kompanijom Aman Risorts sklopili ugovor koji podrazumeva značajne investicije u rekonstrukciju ostrva ali i hotela Kraljičina plaža. U društvenom vlasništvu ostalo je još oko 15 odsto objekata koji će biti privatizovani do kraja ove godine. Reč je o tri hotela na Hercegnovskoj rivijeri, za koje je otvoren tender, dok će hoteli sa Ulcinjske rivijere, kao i Institut Simo Milošević, ponuditi tržištu kontrolni paket akcija. Kada je reč o grinfild investicijama, pristup je drugačiji. Umesto prodaje lokacija, insistiraćemo na koncesijama ili zajedničkom ulaganju gde će država postati vlasnik akcija za vrednost zemljišta koje ustupa, a od partnera se očekuje investicija i rukovođenje projektom – ističe Nenezić i dodaje da ni investitori ne insistiraju na kupovini parcela, jer im ponuđeni model pruža veću sigurnost u budućem poslovanju.

Cene slične beogradskim

Cene u restoranima i bistroima na Budvanskoj rivijeri, slične su ili za nijansu više od onih koje važe u beogradskim popularnijim kafanama. Za dnevni meni koji podrazumeva kuvano jelo, supu ili čorbu i salatu treba izdvojiti 3,5 do 4,5 evra. Porcija kvalitetnije ribe košta od pet do sedam evra, a lignje od sedam do devet evra. Cene klasičnih jela po porudžbini (šnicle na više načina, file ili ramstek) kreću se od sedam do osam evra, a porcija roštilja staje od četiri do šest evra. Aperitiv se može dobiti za jedan evro ukoliko je domaćeg porekla, ili za tri evra ako je reč o stranim pićima. Čaša vina staje do 1,6 evra, pivo se kreće oko dva evra, koliko su i sokovi, dok je za kafu potebno izdvojiti oko 50 centi. Cene prehrambenih proizvoda u prodavnicama nešto su više od onih u Srbiji.

Naš sagovornik naglašava da je zahvaljujući privatizacionim prihodima državni budžet znatno uvećan, što je omogućilo velike radove na izgradnji infrastrukturnih objekata, pre svega putne i vodovodne mreže, a ove godine će za te namene biti izdvojeno više od 12 miliona evra. S druge strane, novi vlasnici su u objekte turističke privrede do sada uložili oko 300 miliona evra, a u toku je realizacija investicije vredne oko 150 miliona evra. Najznačajniji partneri u hotelijerstvu su Austrijanci, Mađari, Rusi i Slovenci, dok su u ukupnu privredu značajna sredstva uložili Nemci, Grci, Belgijanci i Brazilci. U nekretnine najviše ulažu Britanci, a polako dolazi i srpski kapital.

Ispolitizovana tehnička greška

– Srbiji treba odati priznanje jer je puno uradila u poslednjih nekoliko godina da poboljša svoj imidž u svetu, što se odrazilo i na rezultate u turističkoj privredi. Meni je žao što je tehnička greška nastala prilikom izrade promotivnog spota na CNN ispolitizovana, jer činjenica je da se takve greške dešavaju – kaže crnogorski ministar turizma i dodaje da Srbija ima najmanje dvadeset jakih produkcijskih kuća koje mogu da naprave spot dobrog kvaliteta poput onih koji se emituju na globalnim mrežama.

– Ako sumiramo sve investicije, videćemo da tri četvrtine ulaganja potiče iz zemalja zapadne Evrope, ali pojedinačno najveće iznose izdvojili su ruski biznismeni. Ta ulaganja su podigla turističku privredu na noge i omogućila nam da krenemo u razvoj, što je bilo presudno i za uspeh medijske kampanje. Krenuli smo oprezno, kako ne bismo izazvali preveliku tražnju na koju ne možemo da odgovorimo. Sami smo napravili niskobudžetni spot kojim se pozicionira Crna Gora i sklopili odličan ugovor sa CNN, koji nam je omogućio više od hiljadu emitovanja tokom prošle godine. Veoma smo zadovoljni efektima kampanje i sa tom medijskom kućom ćemo obnoviti ugovor i za ovu godinu, a uspostavićemo saradnju i sa Euro njuzom. Već pripremamo drugi spot ali više nemamo potrebu za pozicioniranjem i sada idemo na buđenje emocija prema Crnoj Gori. Kada je reč o kampanji koju smo vodili u Srbiji, koja je za nas važno tržište, taj posao bio je poveren produkcijskoj kući Luna TBVA, i ako se ima u vidu koliko je bio osetljiv trenutak, s obzirom na osamostaljivanje naše države, više smo nego zadovoljni rezultatima kampanje „I slatko i slano“. I gosti iz Srbije koji su prošle godine letovali na Crnogorskom primorju poneli su dobre ustiske, pa se ove godine nadamo rastu od najmanje deset odsto broja turista sa tog prostora, jer su cene na nivou prošlogodišnjih, osim u objektima gde je podignuta kategorija i nivo usluga – kaže Nenezić.
Crnogorski ministar turizma ističe da su, prema prošlogodišnjem izveštaju Svetske turističke organizacije, prvi put u vrhu liste interesovanja, bile planine i etno turizam, dok je more, sunce i pesak tek na trećem. Zato su najavljene izmene u strategiji razvoja te grane, a zaokret se očekuje upravo u usmeravanju na razvoj planinskih centara. Već ove godine najavljeno je otvaranje hotela sa četiri zvezdice na Rožajama, u Mojkovcu i na Žabljaku. Značajna sredstva uložiće se u uređenje postojeća četiri nacionalna parka, a u pripremi je i dokumentacija za formiranje još jednog prirodnog rezervata na Prokletijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari