Svaki treći sa obrokom na posao 1Foto: EPA/Zoltan Balogh

Gotovo 80 odsto zaposlenih zainteresovano je da im poslodavac ponudi uravnotežen, zdrav i kvalitetan obrok tokom radnog vremena u kompanijskim restoranima, dostavom hrane ili davanjem vaučera koji se mogu zameniti za obroke u restoranima ili supermarketima.

To su rezultati istraživanja koje je obavio IPSOS Public Affairs na uzorku od 405 zaposlenih sa područja čitave teritorije Republike Srbije.

Očigledan je interes zaposlenih za uvođenjem ishrane u toku radnog vremena, baziran na ideji o kvalitetnoj i zdravoj ishrani kao preduslovu zdravlja i radne efikasnosti i na finansijskim koristima za zaposlenog ovog modela korporativne podrške, kaže se u istraživanju.
Prema istraživanju, 95,8 odsto zaposlenih u Srbiji (bez obzira na vlasničku strukturu ili pretežnu delatnost svojih kompanija) jede u toku radnog vremena, a njih oko 1/3 donosi od kuće pripremljenu hranu na posao što ukazuje na odnos prema kvalitetnoj ishrani ali i na bitan aspekt štednje na ovaj način.

Čak 70 odsto zaposlenih nema nikakvu ishranu organizovanu od strane poslodavca tokom radnog vremena. Odsustvo organizovanog rešenja za obrok u toku radnog vremena je veći problem u malim i srednjim preduzećima, jer najveće kompanije (u oba sektora: privatnom i javnom) češće imaju rešenje za organizovani oblik ishrane zaposlenih.

Situacija u Srbiji se po ovom pitanju veoma razlikuje od prilika u zemljama članicama EU. Iskustva zemalja Evropske unije koje primenjuju vaučere za obrok zaposlenih, pokazuju da su pozitivni efekti ovog programa podizanje nivoa produktivnosti zaposlenih, povećanje kupovne moći radno sposobnog stanovništva i porast javnih prihoda. Dnevni maksimalni iznos koji poslodavac može bez plaćanja poreza da potroši na ishranu zaposlenog u toku rada kreće se od 3.33 eura u Rumuniji do 11.95 u Poljskoj. Srbija bi trebalo da se uskladi sa praksom evropskih zemalja i reši pitanje obroka zaposlenih, a da bi se to postiglo, socijalni partneri, predstavnici poslodavaca, sindikata i vlast bi morali da rade zajedno na prilagođavanju zakonskog okvira.

„Očigledne su zakonske poreske prepreke koje obeshrabruju poslodavce da uvode modele organizovane ishrane zaposlenih tokom radnog vremena jer svako izdvajanje poslodavca za ishranu zaposlenih tretira se kao zarada – plaćaju se porezi i doprinosi na vrednost svakog obroka koji pojede zaposleni, pa je svaki obrok koji organizuje poslodavac 70 odsto skuplji nego što stvarno košta. Neophodno je ukinuti poreze i doprinose na troškove vezane za ishranu zaposlenih u naturi (ili preko vaučera koji se mogu zamentiti samo za hranu) do maksimalnog dnevnog iznosa za obrok, da bi poslodavac bio podstaknut da obezbedi zaposlenom obrok tokomradnog vremena“ izjavio je Dejan Radosavljević, direktor Istraživanja u Ipsos-u.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari