Da privatizacija uspešnih preduzeća ne može da protekne bez upliva politike u bilo kom vidu, praksa je koja je često važila i važi u svetu, ali da i prilikom privatizacije manje uspešnih može doći do preplitanja interesa različitih opcija nije redak slučaj. Tako bi se, po svemu sudeći, moglo dogoditi da uzrok odlaganja usvajanja odluke o raspisivanju poziva za izbor privatizacionog savetnika za Jat ervejz nije samo problem u tekstu poziva.

Da privatizacija uspešnih preduzeća ne može da protekne bez upliva politike u bilo kom vidu, praksa je koja je često važila i važi u svetu, ali da i prilikom privatizacije manje uspešnih može doći do preplitanja interesa različitih opcija nije redak slučaj. Tako bi se, po svemu sudeći, moglo dogoditi da uzrok odlaganja usvajanja odluke o raspisivanju poziva za izbor privatizacionog savetnika za Jat ervejz nije samo problem u tekstu poziva.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić objasnio je u petak novinarima da se vrši „tehnička redakcija teksta“ poziva.
– Postoji saglasnost za usvajanje odluke i tekst će formalno biti usvojen na sledećoj sednici Vlade. Bilo je i nekih primedbi na tekst, ali će to biti završeno – rekao je Dinkić.
Ipak, pisanje poziva za izbor savetnika je posao koji je prethodna vlada već radila (savetnik za sektor telekomunikacija, savetnik za privatizaciju NIS…).
Izvor Danasa blizak Vladi navodi da neko verovatno želi da se posao prolongira, makar za nedelju dana. Iz nekih razloga im to odgovara. To je poziv za izbor privatizacionog savetnika, a ne tender za novog vlasnika i, ako se traži tehnička redakcija teksta, izvor tvrdi da „ne može da poveruje da je razlog realan“.
Prema onome što su s poslednje sednice preneli članovi Vlade, oko poziva za izbor privatizacionog savetnika za Jat vodila se diskusija, ali niko nije otkrio između koga i šta je bila tema diskusije.
Ova vlada katastrofalno sporo radi, ocenjuje Danasov izvor i kao primer slične situacije navodi probleme oko nastavka privatizacije Rudarsko -topioničarskog basena Bor. Sekretarijat za zakonodavstvo kojem je dato dve nedelje da pruži Vladi tumačenje da li mogu da se nastave pregovori s drugoplasiranim ponuđačem ili je potrebno raspisati novi tender ni posle tog roka nije završio posao, pa na sednici Vlade nije doneta odluka ni o tom pitanju. Iako se teži zakonitom rešenju, raspisivanje novog tendera produžiće privatizaciju RTB (i loš položaj radnika), a pitanje je i da li bi bila ponuđena ista cena.
Jat ervejz je najbolji primer preduzeća kod kojeg bi svako odlaganje privatizacije bilo gotovo pogubno. Sledeće godine Srbiju očekuje primena sporazuma o otvorenom nebu koji će omogućiti bilo kojoj kompaniji iz Evropske unije da leti iz Beograda do bilo koje destinacije. U takvoj situaciji skoro sigurno Jat ne bi mogao da bude konkurentan. Vlada je iskazala rešenost da krene u proces privatizacije, ali je on zapeo već na prvom koraku.
Prema dosad dostupnim podacima, najzainteresovaniji za kupovinu Jata je ruski Aeroflot koji nudi kupovinu najmanje 51 odsto udela ili manjinskog udela sa pravom kontrole, zadržavanje imena kompanije i radnika, kao i preko potrebno obnavljanje flote. Drugi kandidat je aviokompanija Er Indija s kojom bi bila napravljena nova, zajednička kompanija, s indijskim avionima. U opticaju je i ponuda islandske kompanije Ajsland er. Indijskoj i ruskoj kompaniji kupovina Jata bila bi viza za ulazak na evropsko tržište (Rusija neće ući u sporazum o otvorenom nebu pa bi preko Jata nastupala u Evropi). Rukovodstvo Jata zalaže se za opciju strateškog partnerstva jer smatra da će procedura trajati kraće nego klasična privatizacija, ali odluka je na Vladi. Ipak, mediji spekulišu da je i menadžmentu Jata i Vladi kao kupac prihvatljiviji Aeroflot, koji nezvanično nudi oko 400 miliona dolara. Iako u Vladi naglašavaju da nijedan ponuđač neće biti favorizovan, po svemu sudeći, Aeroflotu neće biti teško da ostvari cilj s obzirom na konkurenciju koju bi mogao da ima na tenderu. Kompanije iz EU gotovo niko ne očekuje jer nemaju motiv koji imaju Rusi i Indijci. Nije im potrebna flota od 16 aviona starih u proseku dvadesetak godina, kao ni 209 miliona evra duga koji „vuče“ naš nacionalni avioprevoznik. Mediji povezuju moguće rasplete oko prodaje Jata i RTB Bora sa zajedničkim nastupanjem Srbije i Rusije po pitanju statusa Kosova i Metohije. Posebno interesantan bio im je i prošlonedeljni sastanak premijera Koštunice sa ruskim biznismenom Olegom Deripaskom, koji je vlasnik kompanije Bejzik elements, a koja želi da učestvuje na eventualnom novom tenderu za privatizaciju RTB Bor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari