Strategija privatizacije devet rudnika koji posluju u sastavu Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju Resavica, koju je nedavno usvojila Agencija za privatizaciju, trebalo bi uskoro da bude razmatrana i odobrena na Vladi Srbije.
Predsednik Sindikata Ibarskih rudnika (koji su u sastavu Resavice) Goran Nikolić u izjavi za Danas objašnjava da je Strategijom predviđeno da radnici koji ostanu bez posla kao otpremninu dobiju oko 1.

Strategija privatizacije devet rudnika koji posluju u sastavu Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju Resavica, koju je nedavno usvojila Agencija za privatizaciju, trebalo bi uskoro da bude razmatrana i odobrena na Vladi Srbije.
Predsednik Sindikata Ibarskih rudnika (koji su u sastavu Resavice) Goran Nikolić u izjavi za Danas objašnjava da je Strategijom predviđeno da radnici koji ostanu bez posla kao otpremninu dobiju oko 1.200 evra po godini radnog staža. On je istakao da je rudarima, prilikom prošlonedeljne prezentacije Strategije, republički ministar rudarstva i energetike Aleksandar Popović obećao da nakon što je Vlada „aminuje“ sledi usvajanje socijalnog programa i visine otpremnina za radnike koji ostanu bez posla.
– Zahtevaćemo da svaki radnik koji ostane bez posla dobije dogovorenu otpremninu u punom iznosu jer ne želimo da rudari postanu socijalni slučajevi. Ukoliko se dogovoreno ne ispoštuje, spremni smo da naša prava zaštitimo svim vidovima sindikalne borbe, između ostalog i štrajkom. Smatram da bi bilo pogrešno zatvoriti rudnike nakon privatizacije. Ugalj je i te kako potreban i tražen kao energent. Dokaz da posla ima je taj što naš ugalj i jalovinu traže iz Bugarske i Rumunije gde su privatni vlasnici zatvorili rudnike uglja. Takav primer u Srbiji nikako ne bi trebalo slediti – tvrdi naš sagovornik i dodaje da se za kupovinu Resavice najviše interesuju kompanije iz Indije, Bugarske ali i drugih zemalja.
Sindikalci spekulišu da će nakon privatizacije od 4.400 zaposlenih u devet rudnika, bez posla ostati njih oko 1.500, najviše iz administracije i uslužnih delatnosti. Stanje u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom uglja već duže vreme je očajno jer oni bez državnih subvencija ne mogu normalno da funkcionišu. U Strategiji razvoja energetike Vlade Srbije do 2012. godine navodi se da se ugalj iz ležišta Štavalj, kod Sjenice, i Lubnica, kod Zaječara, može koristiti za proizvodnju električne ili toplotne energije u termoelektranama, dok se ugalj iz rudnika Soko, ali i novih nalazišta Melnica, Poljana, Jerma može koristiti za istu namenu i u privredi i u domaćinstvima. Sudeći prema rezultatima studije koju finansira Evropska agencija za rekonstrukciju, sasvim je izvesno da u okolini Štavlja može biti izgrađen novi rudnik i termoelektrana snage između 250 i 400 megavata. EAR je voljan da finansira i studiju opravdanosti za taj projekat , a država planira da da koncesiju za gradnju rudnika i elektrane. Takođe, za izgradnju termoelektrane-toplane pored rudnika Lubnica, koja bi služila za zagrevanje Zaječara ali i proizvodnju struje, zainteresovana je češka firma Energo Moravija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari