Svetska banka: Povezanost kroz trgovinu presudna za razvoj Evrope 1Foto: EPA-EFE/SHAWN THEW

Međunarodna povezanost kroz trgovinu, ulaganja, migracije,komunikacije i saobraćaj presudna je za privredni razvoj Evrope i centralne Azije,navodi se u saopštenju Svetske banke.

Te veze svojim zajedničkim delovanjem pomažu preduzećima da povećaju produktivnost kroz prenos znanja i tehnologija, ističe se u novom izveštaju Svetske banke pod naslovom „Ključne veze: promocija privrednog rasta i otpornosti u Evropi i centralnoj Aziji“.

U izveštaju se razmatra učinak različitih vrsta povezanosti na privredni rast kako bi se kreatorima javnih politika pomoglo da omoguće što veće privredne koristi od tih veza na celom prostoru Evrope i centralne Azije.

Kada se posmatra centralna pozicija koja omogućava koristi od glavnih koridorskih pravaca, Srbija spadameđu prvih pet najcentralnijih zemalja u Evropi i centralnoj Aziji u smislu smanjenja vremena potrebnog za transport robe kontejnerima, dok je Makedonija među prvih pet zemalja po smanjenju troškova potrebnih za kontejnerski transport. Da li će se trgovci fokusirati na troškove ili na vreme zavisi odnekoliko faktora među kojima su konkretan proizvod, lanac vrednosti ili usluga koji se prevoze.

U novom izveštaju Svetske banke povezanost se meri uvođenjem novog pokazatelja – indeksa multidimenzionalne povezanosti (eng. MDC Index) – koji obuhvata više oblika međunarodnih veza kao što su trgovina, direktna strana ulaganja, migracije, informacione i komunikacione tehnologije (IKT) isaobraćajne veze.

Prema izveštaju, najbolje povezani podregioni su Zapadma Evropa, zatim Severna, Srednja i Južna Evropa. Nasuprot tome, Zapadni Balkan, Centralna Azija i Južni Kavkaz beleže najniže nivoe ukupne povezanosti.

Izveštaj pokazuje i kako se koristi tih veza nadograđuju jedna na drugu, i naglašavaju mogućnosti koje se zemljama pružaju kroz prenos znanja koja se podrazumevaju uz regionalne lance snabdevanja, kao i znanja koja se kao sastavni deo tih veza stiču praktičnim iskustvom i „učenjem kroz rad“, a teže se prenose putem knjiga ili uputstava.

U Evropi su mnogim javnim politikama podržani razni oblici povezanosti koji su doveli do razvoja snažnih lanaca snabdevanja i otvorili vrata većoj produktivnosti i privrednom rastu. U Centralnoj Aziji, uprkos još uvek skromnoj povezanosti, ulaganja i javne politike okrenute unapređivanju trgovine, infrastrukture i integracije dovode do jačanja veza u čitavom regionu, pa i šire.

Indeks MCD ukazuje na to da udeo povezanosti u godišnjem rastu realnog BDP-a na celom prostoru Evrope i centralne Azije iznosi gotovo pola procenta, s tim da se za četrdeset posto onih koji ostvaruju najniža primanja taj doprinos penje na približno jedan posto.

“Jače međunarodne integracije olakšavaju prenos tehnologija i ideja među zemljama, preduzećima i ljudima, što je presudno za pospešivanje dugoročnog rasta i zajedničkog napretka”, ističe Devid Guld, vodeći ekonomista Svetske banke za Evropu i centralnu Aziju i glavni autor izveštaja.

“Štaviše, baš kao i kod društvenih mreža, povezanost sa dobro povezanim zemljama donosi više znanja i tehnologije nego povezanost sa izolovanim partnerima.”

U izveštaju se takođe zaključuje kako veća povezanost izlaže zemlje regiona riziku od ekonomskih šokova. Ipak, obezbeđivanjem alternativnih izvora spoljne potražnje i finansiranja, raznovrsnost veza može da umanji te rizike i da pomogne zemljama da se nose kako sa unutrašnjim, tako i sa spoljašnjim šokovima.

U izveštaju se ističe da su mnoge zemlje regiona unapredile povezanost, i ostvarile u proteklih dvadeset i pet godina napredak u privrednom razvoju. Međutim, ekonomske koristi od povezanosti kroz prenos znanja i tehnologije nisu uvek očigledne, dok izazovi povezani sa privrednom neizvesnošću obično jesu.

Uvažavanjem tih izazova, kao i jasnim ukazivanjem na potencijalne mogućnosti koje donose razni oblici bolje povezanosti, izveštaj Ključne veze može da pomogne kreatorima javnih politika u gradnji temelja za produbljivanje važnih veza u decenijama koje su pred nama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari