Svetska banka: Srbija bi na duži rok mogla da ima rast od sedam odsto 1Foto: EPA/ Michael Nelson

Svetska banka (SB) procenila je da bi Srbija na duži rok mogla da ima privredni rast od sedam odsto godišnje, izjavio je danas u Beogradu potpredsednik Svetske banke (SB) za Evropu i Centralnu Aziju Siril Miler.

„Ono što privreda u Srbiji trenutno može da proizvede je rast od oko 3,5 odsto, a da bi se postiglo sedam odsto rasta bilo bi potrebno da privreda ima bolji učinak zbog čega se trenutnio radi analiza šta bi dodatno moglo da pokrene privredu u Srbiji“, kazao je Miler na konferenciji za novinare nakon odvojenih susreta sa zvaničnicima Srbije.

On je kazao da će analiza, tokom narednih meseci, pokazati koje su potencijalne oblasti rasta.

Miler je naglasio da je za Srbiju važno nastaviti sa makroekonomskim reformama, jer bez toga neće biti moguće da se ubrza ekonomski rast.

„Biće potrebno i da se sa ekonomije kojom dominira javni sektor pređe na privredu koja će biti vođena rastom privatnog sektora“, rekao je Miler dodavši da je za to potrebno da finansijski sektor na bolji način odgovori na potrebe finansiranja novih preduzeća i bude spremniji na rizike.

Miler smatra da je potrebno i da se poveća konkurencija na tržištu, što je u Srbiji moguće, kako je naglasio, pre svega u oblasti tehnologija i inovacija, kao i poljoprivrede.

„Važno je i povećati kapacitete i veštine radne snage“, rekao je on i dodao da to znači kako je potrebno unapređenje obrazovnog sistema i njegova bolja povezanosti sa tržištem rada.

Govoreći o razlogu svoje posete Srbiji, on je ponovio da je to pre svega želje da se razgovara na koji način Vlada Srbije može da iskoristi ekonomske mogućnosti kako bi uspešno stabilizilovala svoju privredu i pokuša da ubrza trenutni rast.

Kako je dodao, poseta je organizovana i zbog potpisivanja ugovori o tri nova projekta, u vrednosti 142 miliona dolara, koji će omogućiti olakšice u regionalnim transportu i trgovini, unaprediti rad e-Uprave, kao i omogućiti finansiranje modernizacija poreske administracije.

Pojasnio je da će ugovor o olakšicama u tranportu i trgovini smanjiti utrošeno vreme i novac za trgovinu u zemljama Zapadnog Balkana i precizirao da prva faza tog regionalnog projekta Srbije, Albanije i Severne Makedonije iznosi 90 miliona dolatra, od čega će Srbiji pripasti 40 miliona dolara.

„Kašnjenja u prelasku granica na Zapadnom Balkanu su pet puta duža nego u Evropskoj uniji. Kamioni i šleperi provode 26 miliona sati prelazeći granice svake godine“, rekao je Miler.

Drugi ugovor koji je danas potpisan odnosi se na projekat vredan 50 miliona dolara, a omogućiće finansiranje digitalizacije nekoliko javnih službi u Srbiji, naveo je on i dodao da će projekat obezbediti da se prikupljanje podataka i procena o učinku države obavljaju adekvatno.

Treći projekat, vredan 52 miliona dolara, kako je dodao odnosi se na modernizaciju Poreske uprave.

„Srbija je postigla značajan napredak u unapređenju svojih javnih finansija i naplate poreza, ali sada je pravi trenutak da se modernizuje Poreska uprava i poreska administracija“, rekao je on.

Miler je ukazao da je tokom posete razgovarano i o programime Svetske banke u Srbiji u toku ove i u narednim godinama.

„U narednih 12 meseci Svetska banka završava svoj petogodišnji plan za Srbiju, tokom koga je u razne projekte uloženo ili će biti uloženo ukupno 1,6 milijardi dolara“, rekao je Miler precizirajući da su se projekti pre svega odnosili na ekonomsko upravljanje, unapređenje uloge države i rast privatnog sektora.

Prema njegovim rečima, u narednih nekoliko meseci bi trebalo da budu odobrena još tri projekta kako bi se završio taj petogodišnji ciklus.

„Jedan projekat će se odnositi na modernizaciju poljoprivrede, jedna će se baviti inovacijama i preduzetništvom, dok će jedan biti budžetska podrška za unapređenje kapaciteta kako bi se ubrzao ekonomski rast“, rekao je Miler.

On je objasnio da se podrška budžetu, koji u slučaju Srbije ostvaruje suficit, pruža samo onda kada su mere dogovorena sa Vladom realizovane i predstavlja vrstu nagrade za postignute rezultate, a ovoga puta biće fokusirana ne na stabilizaciju, već na rast privrede.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari