Ako bude imala tekuću procenjenu godišnju stopu rasta od tri odsto, Srbija tek za 50 godina može da dostigne standard koji sada imaju građani Evropske unije, a ako bi privredni rast bio pet odsto, kao što je u Rumuniji, to bi moglo da bude za 20 godina, procenili su stručnjaci Svetske banke.

Oni su, na predstavljanju redovnog izveštaja Svetske banke za Zapadni Balkan, ukazali da je u regionu u 2017. godini otvoreno 230.000 novih radnih mesta, što je ohrabrujuće, posebno zbog toga što je više od polovine u privatnom sektoru, ali su konstatovali da je, uprkos tome, nezaposlenost i dalje velika.

Menadžer Svetske banke u Beogradu Stiven Degva ukazao je da rezultati za Srbiju nisu tako dobri kao što je ta institucija predvidela u prethodnom izveštaju.

Degva je čestitao Srbiji na uspehu u kontroli javnih finansija i fiskalne politike i pručio da te prednosti sada treba iskoristiti.

On je istakao da su reforme javnih preduzeća, koje još nisu završene, bitna stvar koja treba da se završi u srednjoročnom periodu, ali da je Svetska banka zadovoljna dinamikom kojom se to odvija.

Ekonomista Svetske banke u Srbiji Lazar Šestović rekao je da će, prema procenama, fiskalni deficit Srbije u ovoj godini iznositi najviše 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što će značajno doprineti smanjenju javnog duga.

Prema njegovom mišljenju, pad privrednog rasta u Srbiji je zbog poljoprivrede, jer je bila duga i veoma jaka zima, takozvana zimska suša, što je uticalo na smanjen prinos kukuruza od 32 odsto i pšenice od 13 odsto, a to će, „nažalost, da se odrazi na izvoz sledeće godine“.

Za podbačaj u proizvodnji stuje u hidroelektranama on je rekao da je „zaslužan“ i remont „Đerdapa“, ali je dodao da preciznije podatke o tome treba da iznese Elektroprivreda Srbije, koja bi trebalo da objasni šta se desilo.

Šestović je upozorio i na zabrinjavajuću činjenicu da se ne ostvaruju investicije u infrastrukturne projekte finansirane iz budžeta i da je „teško shvatljivo“ da se nije više radilo na tome.

Na taj način je propuštena prilika da se u 2017. godini „pogura“ domaća privreda, jer je u prvih devet meseci pad kapitalnih investicija bio 11 odsto, dok je u prvom kvartalu to bilo čak 30 odsto, naveo je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Ostavite odgovor na lauda Odustani od odgovora