Tabaković: Direktne strane investicije dostigle dve milijarde evra 1Foto: FoNet/Nenad Đorđević

Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je danas da je vrednost direktnih stranih investicija ove godine do jula iznosila dve milijarde evra i da očekuje da se taj trend rasta nastavi do kraja godine.

Ona je, predstavljajući Izveštaj o rezultatima rada NBS u 2018. godini na sednici Odbora Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, rekla da taj trend znači da će ove godine iznos stranih direktnih inevesticija biti veći nego prethodne godine kada su bile 3,5 milijardi evra.

Navela je da je dobit centralne banke u 2008. godini iznosila 30,7 milijardi dinara i da je u budžet uplaćeno 9,3 milijarde.

„Prošla godina je bila još jedna uspešna godina jer je očuvana cenovna i finansijska stabilnost čime se doprinelo da se u Srbiji lakše i sigurnije posluje“, rekla je Tabaković.

Dodala je da je „NBS operativno nezavisna institucija koja ide u korak sa svojom državom jer ima iste ciljeve“.

Tabaković je kazala da je inflacija bila šest godina za redom niska i u proseku iznosila dva odsto, što je bio jedan od ključnih faktora za predvidivost poslovanja.

NBS veruje, kako je rekla, da je niskom inflacijom zadobila poverenje, naročito kod građana, a da su rejting agencije ocenile da ga je zaslužila.

Referentna kamatna stopa je, prema njenim rečima, za poslednjih šest godina pala sa 11,75 na 2,75 odsto, što je do sada najniža zabeležena, dok su kamatne stope na dinarske kredite dva puta niže, a na kredite privredi su tri puta manje.

Udeo problematičnih kredita u ukupnim pozajmicama je prošle godine pao na 5,7 odsto, a u maju ove godine na 5,4 odsto.

Pad kamata i investicioni krediti od 240 milijardi dinara doprineli su, prema rečima guvernerke, da privreda prošle godine posluje sa dobiti od 500 milijardi dinara, što je za 126 milijardi više nego godinu dana ranije.

Istakla je da je u julu ove godine premija rizika pala na 60 baznih poena što je najniži nivo do sada.

Tabaković je rekla da potražnja za evroobveznicama koje je emitovala Republika Srbija govori da investitori prihvataju i niže prinose zbog mogućnosti stabilnog poslovanja.

Deficit tekućeg plaćanja se, prema njenim rečima, već četvrtu godinu za redom pokriva direktnim stranim investicijama koje su prošle godine iznosile 3,5 milijardi.

„Očuvali smo i relativnu stabilnost kursa, a dinar jača zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja, rasta izvoza i priliva stranih investicija, pa je NBS prošle godine kupila 1,580 milijardi evra, a u ovoj 955 miliona evra i povećala devizne rezerve koje sada bruto iznose 12,1 milijardu evra“, rekla je Tabaković.

Štednja u domaćoj valuti od 2012. godine povećana je, kako je rekla, četiri puta i iznosi 70 milijardi dinara.

Tabaković je rekla i da je uveden sitem instant plaćanja i da jedna transakcija prebacivanja novca sa računa na račun traje u proseku 1,2 sekunde, i taj sistem radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji.

Samostalni poslanik Milan Lapčević upitao je Tabaković kako to da su prema izveštaju postignuti odlični rezulatati i da je uspeh što je uvedeno instant plaćanje a da on u banci nije mogao da prebaci novac sa jednog na drugi način za 1,2 sekunde.

Tabaković je rekla da svako plaćanje nije instant već da treba da se traži ta usluga banke, kao i da povremeno ima prekida ali da taj sistem solidno funkcioniše.

„Jedna banka je milionski kažnjena zato što su građani prijavili da plaćanje nije obavljeno u predviđenom roku. Nisam omiljeni guverner zbog kontrole koju obavljamo“, rekla je Tabaković.

Poslanik Srpske radikalne stranke Milorad Mirčić pitao je zašto je spoljnotrgovinski deficit pet milijardi evra „koji može da bude poguban po Srbiju“, ako je, kako mu je na to pitanje odgovoreno pre tri godine, to posledica uvoza mašina i repromaterijala što bi trebalo da znači da su napravljeni neki proizvodi i da je izvoz trebalo u međuvremenu da poraste.

„Taj deficit je verovatno posledica uvoza poljoprivrednih proizvoda i robe široke potrošnje“, ocenio je Mirčić.

Guvernerka je odgovorila da „NBS ne vodi politiku jakog dinara već samo ne dozvoljava oštre oscilacije kursa i uvoz nije posledica jakog dinara“.

Dodala je da poslednje tri godine uvoz raste po dvocifrenoj stopi i da je 2017. godine na uvoz opreme potrošeno 1,7 milijardi evra, a ove godine će verovatno preći tri milijarde evra.

Na drugom mestu po vrednosti je, prema njenim rečima, uvoz repromaterijala i na trećem potrošna roba „što znači da je porastao standard građana i da kupuju više jer su prosečne plate u privatnom sektoru od 2014. godine sa 39.000 porasle na 51.000 dinara i zaposleno je oko 200.000 novih radnika“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari