Iako je jedan od preduslova za pridruživanje Evropskoj uniji strogo poštovanje propisa o slobodnom pristupu i konkurenciji na tržištu u Srbiji monopoli postoje ali ih je teško otkriti. Ekonomisti smatraju da je potrebno i „doterivanje“ postojećih zakonskih rešenja i stvaranje ambijenta za izlazak više igrača na tržište i veću konkurenciju, pre svega među trgovcima.

Iako je jedan od preduslova za pridruživanje Evropskoj uniji strogo poštovanje propisa o slobodnom pristupu i konkurenciji na tržištu u Srbiji monopoli postoje ali ih je teško otkriti. Ekonomisti smatraju da je potrebno i „doterivanje“ postojećih zakonskih rešenja i stvaranje ambijenta za izlazak više igrača na tržište i veću konkurenciju, pre svega među trgovcima. Od toga bi korist imali i potrošači, a veći izbor kvalitetne robe i povoljnije cene samo su deo prednosti slobodnog tržišta.
Komentarišući dosadašnji rad Komisije za zaštitu konkurencije, Radovan Vukadinović, predsednik Komisije, podseća da je najveći broj predmeta o kojima je raspravljano na Komisiji bilo vezano za koncentraciju učesnika na tržištu, odnosno različite oblike spajanja između preduzeća i sticanjem kontrole na tržištu.Prema njegovim rečima, Komisija za zaštitu konkurencije ovlašćena je da otkriva i sankcioniše postojanje zabranjenih ili kartelnih sporazuma, da otkriva i sprečava zloupotrebu dominantnog položaja i da prati koncentraciju između učesnika na domaćem tržištu. Sudeći prema dosadašnjem iskustvu (Komisija je konstituisana 12. aprila , a počela je da radi na predmetima sredinom godine) najveći broj predmeta koji su pokrenuti pred Komsijim odnosio na ono što je u Zakonu označeno kao koncentracija učesnika na tržištu. Reč je o različitim oblicima spajanja ili fuzija između preduzeća i drugih učesnika do kojih dolazi statusnim promenama, sticanjem neposredne ili posredne kontrole i osnivanjem i zajedničkim kontrolisanjem novog učesnika na tržištu. Najveći broj koncentracija realizovan je kupovinom domaćih preduzeća i društava gde su se u ulozi kupaca pojavili strani partneri. Takve koncentracije su, na prvi pogled, uvek poželjne i dozvoljene jer dovode do promene vlasničke strukture, što povlači i promenu načina rada i upravljanja i do stvaranja jačeg učesnika na tržištu. Međutim, upravo zbog stvaranja ekonomski moćnih učesnika na tržištu ovakve koncentracije mogu da ugroze pravila konkurencije, naročito ako se jačanjem dominantnog položaja sprečava ili narušava konkurentna pozicija na tržištu. Zbog toga je zadatak Komisije da u pokrenutim postupcima ispita efekte takvih promena i ako utvrdi da se na taj način bitno krše pravila konkurencije, neće ih odobriti.

Uslovno spajanje Rodića i Merkatora

– U prošloj godini Komisija je odlučivala u više od 60 zahteva i samo u jednom slučaju ( reč je kupovini C marketa od strane preduzeća Primer C), ocenjeno je da bi to bitno narušilo pravila konkurencije i takvu koncentraciju Komisija nije odobrila. S obzirom na to da je protiv rešenja Komisije pokrenut upravni spor pred Vrhovnim sudom, svaki dalji komentar bi se mogao tumačiti kao mešanje u tekući predmet. Kada je reč o prodaji trgovine Rodić MB slovenačkom Merkatoru, Komsija je donela rešenje o uslovnom odobravanju spajanja te dve trgovinske kuće. Uslov se odnosio na jednogodišnju zabranu širenja određenih prodajnih kapaciteta tako nastalog preduzeća jer je procenjeno da bi to moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja konkurencije na relevantnom tržištu. U svim ostalim slučajevima nameravane i prijavljene koncentracije Komisija je odobrila – kaže Vukadinović.

Kada je reč o Beogradskoj autobuskoj stanici koja se takođe našla na „tapetu“ naš sagovornik podseća da je Komisija, postupajući po zahtevu fizičkog lica, pokrenula postupak u kome je utvrdila da su cene žeton karti, koje se izdaju da bi putnik mogao da uđe u autobus i da prođe ograđeni prostor ako nije kupio kartu za prevoz, neopravdano određene i naložila je BAS da izvrši korekciju. „Pošto je BAS postupio po zahtevu, štetne posledice zloupotrebe dominantnog položaja otklonjene su,“ naglašava Vukadinović.
Na pitanje kako su na tržištu Evropske unije uređena pravila konkurencije, Vukadinović kaže da postoje nadnacionalna i nacionalna pravila. Nadnacionalna su doneta na nivou EU i primenjuju se na jednoobrazan način u svim državama članicama, dok nacionalne propise usvaja svaka država članica ponaosob i oni moraju da budu usklađeni sa ovim prvim. On kaže da je i naš Zakon o zaštiti konkurencije usaglašen i harmonizovan sa evropskim propisima. Postoje, međutim, neke praznine ili neusaglašenosti u Zakonu, koje su već konstatovane, pa će se vrlo brzo ići na izmene i dopune Zakona. Uz konstataciju da je Sporazum o osnivanju zone slobodne trgovine između država Jugoistočne i Centralne Evrope po svojoj suštini trgovinski sporazum kojim se obezbeđuje slobodna trgovina između država članica, Vukadinović naglašava da je slobodnu trgovinu nemoguće u potpunosti ostvariti bez sprovođenja istih ili sličnih pravila konkurencije na jednoobrazan način u svim državama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari