Probijanje tunela Straževica koji se nalazi na Koridoru 10 i deo je zaobilaznice oko Beograda završeno je juče u beogradskoj opštini Rakovica. Na probijanju tunela radili su radnici Energoprojekta niskogradnja. Tunel je dug 745 metara, a do sada su radovi koštali 1,6 milijardi dinara.

Probijanje tunela Straževica koji se nalazi na Koridoru 10 i deo je zaobilaznice oko Beograda završeno je juče u beogradskoj opštini Rakovica. Na probijanju tunela radili su radnici Energoprojekta niskogradnja. Tunel je dug 745 metara, a do sada su radovi koštali 1,6 milijardi dinara. Novac je obezbedilo Javno preduzeće Putevi Srbije. Planira se izgradnja još jednog paralelnog tunela za koji će novac biti obezbeđen iz Nacionalnog investicionog plana. Za to je potrebno 400 miliona dinara. Završetku probijanja tunela prisustvovali su ministri za kapitalne investicije i ekonomske odnose sa inostranstvom Velimir Ilić i Milan Parivodić. Predviđeno je da oba tunela budu puštena u saobraćaj za oko godinu dana, čime će se rasteretiti saobraćaj kroz Beograd. Poslednji tunel u Srbiji izgrađen je pre 15 godina u Ovčarsko-kablarskoj klisuri.
Beograd – Na beogradskom aerodromu Nikola Tesla juče je počela probna upotreba šaltera-automata na kojem putnici sami sebe registruju za let za koji imaju kartu. Aerodrom je saopštio da je procedura prijavljivanja putnika pred let pomoću „self ček in“ šaltera jednostavnija, procedura po putniku traje do 30 sekundi, a ušteda iznosi 2,5 dolara po putniku. Self ček in šalter-automat je jednostavan za upotrebu, ima mogućnost izbora jezika, izbora i promene sedišta u avionu, kao i biometrijske identifikacije putnika. Šalter je postavljen kako bi svi zainteresovani putnici i zaposleni mogli da vide kako funkcioniše novi način prijave putnika koji će uskoro biti uveden i na beogradskom aerodromu, piše u saopštenju.
Podgorica – Zemlje jugoistočne Evrope karakteriše trend postepenog pada kamatnih stopa, ali je kratkoročno i dugoročno zaduživanje stanovništva i privrede najnepovoljnije u Srbiji i Crnoj Gori. Direktor odeljenja uprave Hipo alpe adria banke Nina Vujošević izjavila je za podgoričke Vijesti da se više kamatne stope u Crnoj Gori u odnosu na nekoliko ostalih zemalja regiona mogu objasniti političko-ekonomskom situacijom i institucionalnim okvirom koji često povećava troškove poslovanja banaka. Prosečne ponderisane kamatne stope na kreditne plasmane u evrima u Rumuniji, novoj članici EU, na kraju trećeg kvartala 2006. bile su 8,2 odsto za stanovništvo i šest odsto za privredu. Te kamatne stope u Crnoj Gori u istom periodu bile su 11,5 odsto za stanovništvo i 8,9 odsto za privredu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari