Veće plate, manje investicija? 1Foto: Fonet

Iako još nema preciznih informacija o tome za koliko će tačno biti podignute plate u javnom sektoru, na osnovu izjava premijera i ministra finansija, može se očekivati da će u 2018. država za plate i penzije dati od 55 do 60 milijardi dinara više nego ove godine, što bi bilo povećanje budžetskih rashoda za ove namene za 6,5 do sedam odsto.

Premijerka Ana Brnabić je povodom 100 dana Vlade najavila povećanje plata za 10 odsto prosvetnim, zdravstvenim i socijalnim radnicima, vojsci, policiji, bezbednosnim službama, zaposlenima u sudovima i tužilaštvima, kao i u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, ustanovama kulture i poreskoj upravi. Na povećanje od pet odsto mogu da računaju zaposleni u administraciji, stručnim službama ministarstava i u Skupštini.

Međutim, premijerka nije pomenula univerzitete, a ostaje nejasno i da li će agencije, zavodi i nezavisna državna tela biti tretirani kao deo administracije ili ne.

Ministar finansija Dušan Vujović je izjavio da je predloženo nijansirano povećanje plata u javnom sektoru, pa će, posebno u prosveti, ići od nula do 10 odsto u zavisnosti od toga da li neka institucija ima sopstvene prihode ili ne, ali i od faktora koji se odnose na složenost, rizičnost, obim posla, kao i na kvalifikacije zaposlenih. On je dodao da će se o konkretnijim brojevima dogovarati sa MMF-om, kao i da se sledeće godine očekuje realni privredni rast od 3,5 odsto koji omogućava ovolika povećanja plata.

Prosečno povećanje zarada bi prema rečima Milojka Arsića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, moglo iznositi oko devet odsto, što bi značilo rast brži od nominalnog rasta BDP-a, koji se sastoji od zbira realnog rasta i inflacije.

„U sledećoj godini BDP bi mogao rasti nominalno do sedam odsto, 3,5 do četiri odsto bi bila inflacija, a realni rast do četiri odsto. To bi značilo da bi plate u proseku rasle brže od BDP-a i zato očekujem da će MMF prilikom posete krajem oktobra tražiti da se to koriguje, da plate ne porastu više od BDP-a“, napominje ovaj stručnjak.

Prostora za ovaj rast plata ima, smatra Arsić, ali prema njegovim rečima to znači da nije ostalo prostora za povećanje javnih investicija i smanjenje poreza koje je takođe najavljivano.

„Ako uzmemo u obzir da deficit budžeta sledeće godine ne bi smeo da bude veći od jedan odsto, s obzirom da je javni dug i dalje neprimereno visok, a i da je ove godine smanjen skoro isključivo zbog kursnih razlika, neće biti prostora za rast javnih investicija i smanjenje poreza. Vlast izgleda da nije sposobna da organizuje javne investicije, pa su onda od toga i odustali. Iskoristiti sav fiskalni prostor za povećanje plata sa stanovišta privrednog rasta nije najbolje rešenje“, zaključuje Arsić, napominjući da rast plata može imati veze i sa gradskim, ali i novim parlamentarnim izborima sa kojima se spekuliše.

Takođe, on upozorava da je administracija koja je stub države, koja piše i tumači zakone, podzakonske akte i dalje mišljenja, prilikom prethodna dva povećanja plata preskočena, a sada dobija samo pet odsto.

„Da li je to poruka da se snalaze kako umeju“, pita se Arsić.

Prema nekim drugim kalkulacijama, povećanje mase zarada u sledećoj godini ne bi trebalo da bude veće od šest do sedam odsto, a to bi se postiglo zadržavanjem zabrane zapošljavanja. Drugim rečima, oko 10.000 ljudi bi napustilo državnu službu prirodnim odlivom, odnosno odlaskom u penziju, pa bi iz budžeta bilo isplaćeno manje plata.

Vladimir Gligorov, ekonomista Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ističe da bi za povećanje zarada morao da se troši budžetski suficit ili da se pozajmljuje novac ukoliko ne bi bilo ubrzanja privrednog rasta.

„Uzmimo da je reč o povećanju od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda, to bi moglo da poveća potrošnju za isto toliko što bi povećalo i BDP u zavisnosti od toga koliko bi otišlo na uvoz. Recimo da na uvoz ode pedeset odsto, to znaci da bi efekat na povećanje BDP-a bio verovatno negde oko 0,5 procentnih poena. Još manje ide na poreze i doprinose, što znači da bi bilo potrebno trošiti budžetski suficit ili pozajmiti novac. Ukoliko se očekuje ubrzanje privrednog rasta po drugom osnovu, to ne bi moralo da utiče negativno na održivost javnog duga, mada će svakako usporiti pad javnog duga u odnosu na BDP. Ukoliko tog ubrzanja ne bude, biće potrebno tražiti dodatne poreske izvore kako bi se platilo ovo povećanje plata i penzija“, smatra Gligorov.

On ističe da imajući u vidu izbore i usporavanje privrednog rasta ove godine, a i neizvesnosti sledeće, ove mere su politički očekivane. „Pretpostavljam i da MMF nije gluv na zahteve srpske vlade, jer vidi da se privredni rast ne ubrzava kako su oni očekivali. Posebno ne rastu investicije, tako da ostaje povećanje potrošnje kako bi se pozitivno uticalo na socijalnu i političku stabilnost“, zaključuje Gligorov.

Prosvetari: Sad padamo još niže na platnoj lestvici

Najavljenim povećanjem plata za 10 odsto prosečne plate u obrazovanju ne samo da se neće izjednačiti sa prosekom Republike, već će prosvetni radnici biti još niže na lestvici u odnosu na ostale delatnosti koje se finansiraju iz budžeta. Ne možemo da smanjimo razliku između prosečne zarade u obrazovanju i u Republici ako se plate svima povećavaju jednako – kaže za Danas Jasna Janković, predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.

Ona podseća da država prosvetnim radnicima duguje još 0,8 odsto kako bi došli na nivo plata iz 2014, a ako se ima u vidu da je inflacija svake godine bila 2,5 odsto, povećanje o kojem Vlada govori praktično iznosi 1,7 odsto. To što vlast nije ispunila obećanje da će prosvetni radnici dobiti najviše za Jankovićevu nije iznenađenje. Država, kako kaže, stalno ponavlja da joj je obrazovanje najvažnije jer to lepo zvuči, a sa druge strane pravi potpunu uravnilovku, da ne bi morala da objašnjava zašto je nekoga izdvojila. Jankovićeva ističe da je sindikat na čijem je čelu tražio da zaposleni u obrazovanju dobiju četiri odsto više u odnosu na druge u naredne tri godine i da to bude definisano protokolom.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je juče da je u okviru sektora obrazovanja nijansirano povećanje, tako da oni delovi sektora visokog obrazovanja koji sami ostvaruju sopstvene prihode, neće imati maksimalno povećanje od 10 posto.“Rekli smo da je to od nula do 10 odsto i tako ćemo to konzistentno i primeniti“, naveo je Vujović, ostavljajući time nastavnom i nenastavnom osoblju na fakultetima i drugim visokoškolskim ustanovama da nagađa koliki procenat povišice im sleduje od naredne godine.

– Mi imamo samo 10 instituta koji su na tržištu, a ostali nemaju sopstvene prihode. Nauka se finansira projektno, ali nam je bez obzira na to uzeto 10 odsto, pa očekujemo da nam toliko vrate. S obzirom da smo zbog takvog načina finansiranja u nekoliko navrata bili izostavljeni od povećanja zarada, uputili smo pismo premijerki i nadležnim ministrima da ne zaborave istraživače i pomoćno osoblje u institutima u 2018. godini – kaže za Danas Đurđica Jovović, predsednica Sindikata zaposlenih u naučnoistraživačkoj delatnosti Srbije.

I radnici u predškolskim ustanovama se nadaju da neće biti izuzeti, s obzirom da je premijerka u svom obraćanju povodom 100 dana rada Vlade navela da će povećanje plata od 10 odsto dobiti „vaspitači“.

– Pretpostavljam da nije pravilno rečeno, jer u predškolskim ustanovama ne radi samo vaspitno osoblje. Mi imamo problem jer se naše zarade finansiraju iz budžeta lokalnih vlasti, a Zakonom o budžetu za 2015. i 2016. godinu bilo je precizirano da se plate zaposlenima u predškolskim ustanovama mogu povećati za četiri, odnosno šest odsto, što su mnogi protumačili da ne moraju. Zato smo tražili da se u Zakonu o budžetu za 2018. propiše obaveza lokalnih vlasti da isplate povišicu plata koja bude odobrena – ističe za Danas Ljiljana Kiković, predsednica Samostalnog sindikata predškolskog vaspitanja i obrazovanja. V. Andrić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari