Kompanija Koka kola planira u nekim od proizvoda u inostranstvu da koristi novi zaslađivač bez kalorija, a nada se da će dobiti dozvolu američkih vlasti da ga upotrebljava i u SAD. Nastojanje da razvije prirodni zaslađivač, koji je već dobio naziv rebijana, rezultat je saradnje Koka kole i poljoprivredne kompanije Kargil.

Kompanija Koka kola planira u nekim od proizvoda u inostranstvu da koristi novi zaslađivač bez kalorija, a nada se da će dobiti dozvolu američkih vlasti da ga upotrebljava i u SAD. Nastojanje da razvije prirodni zaslađivač, koji je već dobio naziv rebijana, rezultat je saradnje Koka kole i poljoprivredne kompanije Kargil. Ta kompanija će preko svojih farmera uzgajati biljku iz koje će biti izdvajana i prerađivana rebijana. Nijedna od kompanija nije saopštila koliko novca je utrošeno za realizaciju te inicijative niti kako će podeliti troškove, ali portparol Kargila, En Taker tvrdi da je reč o „značajnoj investiciji“. Koka kola je već podnela 24 zahteva za registraciju patenata u oblasti proizvodnje zaslađivača, uključujući i rebijane. Rebijana se dobija iz listova biljke stevija, koja raste u Južnoj Americi i već se u nekim zemljama koristi kao zaslađivač. Za lišće male zelene biljke govori se da ima osvežavajući ukus koji može biti slađi i od šećera. U SAD nije dozvoljeno da se koristi za pravljenje hrane ili pića, ali jeste u 12 država među kojima su Brazil, Japan i Kina.
Brisel – Kompanija Dženeral motors ukinuće u Opelovoj fabrici u Antverpenu oko 2.200 radnih mesta jer planira da smanji proizvodnju, a biće uručeno 800 otkaza više nego što je bilo planirano. Menadžment i sindikati prošle nedelje su, nakon nedelja štrajkova, razmatrali sudbinu fabrike koja zapošljava 4.760 radnika. Rukovodstvo je saopštilo da će zbog smanjene potražnje u narednim godinama biti ukinuto još radnih mesta. Prema sporazumu sa predstavnicima radnika, Dženeral motors će nastaviti da smanjuje godišnju proizvodnju u Antverpenu za 120.000 automobila s obzirom na to da će proizvodnja modela „opel astra“ biti izmeštena u inostranstvo. Fabrika u Antverpenu godišnje proizvodi oko 225.000 automobila. Članovi sindikata su obavešteni da će umesto „astre“ proizvoditi dva modela „ševroleta“ srednje veličine. Dženeral Motors je saopštio da će situaciju ponovo razmotriti 2009. godine i možda uključiti proizvodnju trećeg modela ili povećati proizvodnju za 30.000 do 60.000 automobila.
Milano – Šef italijanske centralne banke izneo je predviđanje da će privreda te zemlje nastaviti da raste, ali je zatražio od vlade da nastavi sa smanjivanjem potrošnje i duga, kao i sa snižavanjem poreza kako bi bio pojačan rast u jednoj od zemalja evro zone sa najsporijom stopom privrednog rasta. U godišnjem obraćanju guverner Mario Dragi ocenio je da će snažan izvoz i poslovne investicije omogućiti trećoj najjačoj ekonomiji u evro zoni da raste po stopi od 1,9 odsto koja je zabeležena i prošle godine. To će omogućiti da budžetski deficit bude smanjen na 2,3 odsto BDP, što je unutar evropske granice od tri odsto. On je ukazao na napredak ostvaren prošle godine u oblasti bankarskog sektora, javnih finansija i privredi, ali je i zatražio reforme prosvetnog i penzijskog sistema, kao i veoma sporog sudstva. „Italijanska privreda se oslobodila ekonomske stagnacije, ali je njena stopa rasta i dalje jedna od najsporijih u evro zoni“, rekao je Dragi.
Helsinki – Naftna kompanija Neste Oil predstavila je fabriku biodizela druge generacije koja će za nekoliko meseci početi da snabdeva klijente sa gorivom koje ne zagađuje životnu okolinu. Finska kompanija saopštila je da je reč o prvoj fabrici te vrste u svetu, koja je koštala 100 miliona evra, a godišnje će proizvoditi 170.000 tona dizela od ulja iz povrća i životinjske masti. Za izgradnju fabrike bilo je potrebno 18 meseci i kompanija Neste već je počela da gradi drugu, sličnu fabriku. Međutim, verovatno će se suočiti sa problemom nabavke sirovina. „Nemamo dovoljno sirovina u Finskoj. Ova fabrika koristi svu raspoloživu životinjsku mast u Finskoj i deo finskog ulja od povrća, međutim, veći deo moramo da uvozimo. I na globalnom nivou veliki je izazov naći sirovine za proizvodnju biogoriva“, izjavio je šef fabrike Jarmo Honkama. Neste je saopštio da njihov obnovljivi dizel druge generacije nudi bolji rad motora nego biodizel prve generacije. Neste je i sa proizvođačem papira Stora Enso Oij u martu predstavio plan razvoja tehnologije za proizvodnju goriva od otpadaka drveta.
Kijev – Ukrajinski parlament usvojio je prošle nedelje sve zakone koji su potrebni da bi se ispunili uslovi za učlanjenje u Svetsku trgovinsku organizaciju. Skupština poznata pod nazivom Verkhovna Rada usvojila je 11 zakona, uključujući one koji regulišu carinske tarife za metale i metalne otpatke, bezbednost i kvalitet hrane, kao i intelektualnu svojinu. Ukrajina je još u decembru saopštila da je uskladila legislativu sa zahtevima STO, ali je od tada ova organizacija postavila nove zahteve. Predsednik Viktor Juščenko smatra da je članstvo u STO prioritet za Ukrajinu kojoj su neophodne strane investicije radi razvoja privrede. Premijer Viktor Janukovič nada se da će ova bivša sovjetska republika postati član STO ove godine. Socijalisti i komunisti, koji su u vladajućoj koaliciji, opirali su se nekim merama jer se plaše da će osiromašena radna snaga pretrpeti još gubitaka od agresivnog otvaranja zemlje.
Detroit – Korporacija Tojota Motor našla se na čelu proizvođača automobila po produktivnosti u Severnoj Americi mada tri američka proizvođača iz Detroita nastavljaju da smanjuju jaz u odnosu na japanske rivale, navodi se u studiji o automobilskoj industriji. Godišnji izveštaj koji je sastavio Harbor konsalting prati radnu produktivnost šest proizvođača koji imaju fabrike u Severnoj Americi. Prema toj studiji, Tojoti je neophodno 29,9 radnih sati da napravi sve komponente i sastavi jedan automobil. Korporacija Nisan, koja je bila najproduktivnija u 2005. sada se našla na drugom mestu sa 29,9 sati potrebnih za sklapanje svakog vozila (reč je o proceni Harbora jer Nisan nije dostavio podatke za prošlu godinu). Na trećem mestu je Honda sa 31,6 sati, slede Dženeral Motors (32,3 sati) i DAJMLERKRAJSLER (32,9 sati). Šesti je Ford čijim radnicima kojem treba 35,1 sat da NAPRAVE automobil, što predstavlja poboljšanje od dva odsto s obzirom na to da je u 2005. godini za sklapanje automobila Fordu trebalo 35,8 sati. Predsednik Harbor Konsaltinga Ron Harbur izjavio je da je razlika između prve i poslednje kompanije prošle godine bila 5,1 sat, što je za više od dva sata bolje nego u 2005. kada je ta razlika iznosila 7,3 sata. Najveći gubitnik je Ford, koji je u proseku na svakom vozilu bio u manjku 5.234 dolara (pre oporezivanja). Sledi Dženeral motors sa gubitkom od 1.436 dolara po svakom automobilu i DAJMLERKRAJSLER sa gubitkom od 1.072 dolara po automobilu. S druge strane, Tojota je na svakom automobilu zaradila 1.266 dolara, zarada Honde bila je 1.368 dolara, a Nisana – 1.575 dolara. Plate i razne beneficije za radnike koštaju američke proizvođače 30 dolara po satu više u odnosu na japanske rivale.
Frankfurt – Kompanija Eon objavila je plan vredan 60 milijardi evra kojim je planirana izgradnja 18 elektrana širom Evrope, dok je najava da će otkupiti 10 odsto svojih akcija podigla njihovu vrednost za četiri odsto. Ova kompanija nije uspela početkom godine da kupi španskog rivala Endesu iako je ponudila 42,2 milijardi evra, ali je najavila da će potražiti nove mogućnosti za akvizicije, a fokus će biti stavljen na tržišta Francuske, Italije i Španije. Eon je saopštio da želi da „ugrabi zaradu i prilike za rast koje je stvorila integracija evropskog energetskog tržišta“. Nakon objavljivanja plana, vrednost jedne akcije Eona, jednog od najvećih evropskih snabdevača strujom i prirodnim gasom, skočila je za 4,2 odsto i sada vredi 122,3 evra, a na to je uticala i vest da je produžen ugovor sa generalnim direktorom Vulfom Bernotatom do 2010. Za otkup akcija biće izdvojeno sedam milijardi evra. Kada je reč o planovima za ekspanziju, na njihovu realizaciju do 2010. biće potrošeno još 60 milijardi evra. Za širenje na tržištima Rusije, Turske i jugoistočne Evrope biće dato još šest milijardi evra. Investicije u poslove sa gasom iznosiće 10 milijardi evra, a u obnovljive izvore energije tri milijardi evra.
Sao Paolo – Kontinuirani rast kineskog uvoza rude gvožđa mogao bi dovesti do nestašice na tržištu ove godine, ocenio je finansijski direktor brazilske rudarske kompanije CVRD Fabio Barbosa. Do kraja aprila ove godine, Kina je uvezla 133,6 miliona metričkih tona rude gvožđa dok bi ukupan uvoz u 2007. mogao da naraste i do 400 miliona tona, podsetio je Barbosa. „Ako Kina nastavi ovim tempom da uvozi, to će izazvati veliku nestašicu rude gvožđa. Nemamo uslove da na tržište iznesemo dodatnih 20 miliona metričkih tona“, rekao je Barbosa. CVRD ranije je procenio da će godišnji uvoz Kine iznositi 380 miliona metričkih tona rude gvožđa. Ova kompanija očekuje da njen izvoz u Kinu iznosi 100 miliona metričkih tona. „Tržište je tešnje nego što smo očekivali. Nema signala da će se potražnja smanjiti“, ocenio je Barbosa.
Biverton – Kompanija Najki objavila je treći izveštaj o korporativnoj odgovornosti u kojem je posebno istakla napore na poboljšanju uslova za rad svojih 800.000 radnika, među kojima su eliminisanje preteranog prekovremenog rada i obučavanje radnika sa pravima na organizovanje u sindikate. U prvom izveštaju iz 2001. Najki je želeo da pokaže kako su rešeni zahtevi radničkih i studentskih grupa za boljim uslovima rada u fabrikama širom sveta. U drugom izveštaju iz 2005. kompanija je objavila imena i lokacije fabrika u kojima se proizvode Najki patike, oprema i drugi proizvodi. Kompanija je sada saopštila da se fokusira na rešavanje radničkih i socijalnih problema i problema radne okoline u korenu. Iako je kompanija saopštila da su prava radnika na prvom mestu, pokazan je i pojačani napor za rešavanje problema zaštite životne okoline smanjivanjem emisije ugljenika iz fabrika. Aktivista za prava radnika Džef Balindžer smatra da izveštaj nije odgovorio na neka radnička pitanja kao što je recimo problem visine plata u zemljama u razvoju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari