Prikupljanje budžetskih prihoda dostiglo je u aprilu rekord što će doprineti daljem smanjenju budžetskog deficita. U mesečnom budžetskom izveštaju, odeljenje Trezora istaklo je da je u prvih sedam meseci ove budžetske godine (počela 1. oktobra) deficit iznosio 80,8 milijardi dolara što je znatno manje od minusa od 184,1 milijardi dolara u prethodnoj budžetskoj godini u SAD.

Prikupljanje budžetskih prihoda dostiglo je u aprilu rekord što će doprineti daljem smanjenju budžetskog deficita. U mesečnom budžetskom izveštaju, odeljenje Trezora istaklo je da je u prvih sedam meseci ove budžetske godine (počela 1. oktobra) deficit iznosio 80,8 milijardi dolara što je znatno manje od minusa od 184,1 milijardi dolara u prethodnoj budžetskoj godini u SAD. Do sada je kroz poreze prikupljeno 1,5 triliona dolara, za 11,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Samo u aprilu prihodi od poreza iznosili su 383,6 milijardi dolara. S druge strane, potrošnja je u istom periodu usporena i iznosila je nešto više od 1,5 triliona dolara i veća je za 3,2 odsto u odnosu na prošlu budžetsku godinu. Budžetska kancelarija Kongresa saopštila je da se očekuje da će do kraja budžetske godine deficit iznositi između 150 i 200 milijardi dolara. To bi bio značajan rezultat u odnosu na prošlogodišnji deficit od 248,2 milijardi dolara, najveći u prethodne četiri godine. Federalni budžet beležio je suficit od 1998. do 2001. godine zahvaljujući ekonomskoj ekspanziji. Međutim, recesija iz 2001, troškovi ratova u Iraku i Afganistanu i gubitak prihoda zbog poreskih olakšica koje je uveo predsednik Džordž Buš, vratila je budžet u crvenu zonu. Projekcijom iz februara predviđeno je da deficit budžeta SAD bude eliminisan do 2012.
Bukurešt – Rumunija je prijavila budžetski suficit od 0,3 odsto BDP u prvom kvartalu 2007, a očekuje se da privredni rast ove godine iznosi sedam odsto, što će premašiti očekivanja, izjavio je ministar finansija Varujan Vosganian. On je podsetio da je vlada projektovala godišnji deficit budžeta od 1,8 odsto BDP što znači da neće biti probijena granica EU od tri odsto. Evropski komesar za ekonomske i monetarne poslove Hoakin Almunja izjavio je da Rumunija mora da zauzda javnu potrošnju i da nastavi sa čvrstom fiskalnom politikom jer je EU procenila da će budžetski deficit Rumunije ove godine iznositi 3,2 odsto BDP. Prošle godine privredni rast Rumunije iznosio je 7,7 odsto budžetski deficit iznosio 1,9 odsto BDP (u 2005. minus je bio 1,4 odsto BDP). U prva tri meseca 2007. godine industrijska proizvodnja porasla je za 7,7 odsto.
Frankfurt – Jedan od vodećih ljudi kanadske auto grupe Magna internešnel izjavio je prošle nedelje da njegova kompanija nije zainteresovana da u potpunosti preuzme Krajsler od Dajmler Krajslera. „Mi smo zainteresovani samo za manjinski udeo“, rekao je Sigfrid Volf, jedan od dvojice generalnih direktora Magne. On je dodao da su Magna i Dajmler Krajsler u dogovorima o sklapanju posla. „Naša ponuda je poslata i oni je razmatraju“, rekao je Volf. Pre toga ruska kompanija Ruske mašine najavila je da će investirati u Magnu 1,5 milijardi dolara, što je dodatno pojačalo spekulacije da kanadska firma skuplja novac za kupovinu Krajslera. Ruske mašine saopštile su da će ulaganje biti usmereno ka Magni radi jačanja njenog prisustva na ruskom tržištu pre svega. Analitičari očekuju da Magna ponudi 4,7 milijardi dolara za Krajsler koji je prošle godine zabeležio gubitak od 1,5 milijardi dolara.
Njujork – Džet blu ervejz smenio je osnivača Dejvida Nilmana sa mesta generalnog direktora manje od tri meseca nakon što je operativni problem gotovo zaustavio rad aviokompanije na nekoliko dana i zaoštrio odnose sa klijentima. Na njegovo mesto imenovan je predsednik kompanije Dejv Barger. Nilman je na mestu generalnog bio od 1998. a od sada će biti samo predsedavajući borda direktora. On je saopštio da je do promene došlo zbog želje borda direktora da se funkcije predsedavajućeg i generalnog direktora razdvoje. Procenjuje se, međutim, da je ovaj potez povučen i zbog toga što su oluje u februaru i martu gotovo zaustavile rad Džet blua i primorale kompaniju da otkažu gotovo 1.700 letova. Da bi izbegli veliki povraćaj novca, u kompaniji su kreirali „dokument o pravima klijenta“, na osnovu kojeg će putnici kojima je odložen let dobijati vaučere. Otkazani letovi i vaučeri koštali su Džet blu 41 milion dolara što je tu kompaniju dovelo u gubitak od 22 miliona dolara. Džet blu obavlja 575 letova dnevno između 52 destinacije u SAD i na Karibima.
Seul – Tužioci Južne Koreje optužili su prošle nedelje sedam sadašnjih i bivših radnika automobilske grupe Hjundai – KIA za odavanje poverljivih informacija u vezi sa tehnologijom kineskim proizvođačima automobila. Oni tvrde da su pet bivših radnika Hjundaija i KIA koji su zaposleni u automobilskoj konsultantskoj firmi u Seulu došli do informacija o tehnologiji proizvodnje jednog sportskog vozila i novog automobila sa šifrovanim imenom HM od dvojice radnika koji i dalje rade u Hjundai – KIA grupi. Tužioci smatraju da su petorica bivših radnika prosledili tehnologiju jednom kineskom proizvođaču autmobila za 249.000 dolara, kao da su pokušali da ih dostave i još jednoj kineskoj kompaniji za proizvodnju automobila. Procenjuje se da bi iznos štete mogao da dostigne 24,1 milijardu dolara a samo u Kini, gde KIA već ima jednu fabriku i gradi drugu, šteta se procenjuje na 5,1 milijardi dolara.
Orlando – Volt Dizni vorld postigao je privremeni sporazum sa najvećim sindikatom radnika u kompaniji. Međutim, jedna od šest grupa udruženih u Servis trejd savet preporučiće svojim članovima da odbiju predlog. Grupa Timsters, koja predstavlja prevoznike, radnike na parkinzima, u vešerajima i druge, smatra da su povišice nsike, a troškovi zdravstvenog osiguranja previsoki. Servis Trejd savet zastupa interese 21.000 radnika u Dizni parku od ukupno 60.000 zaposlenih. Predloženi ugovor predviđa povišicu od najmanje četiri odsto za većinu radnika. Oni koji ga podržavaju smatraju da će unaprediti penzijsko osiguranje. S druge strane, Timsters smatra da će na leđa radnika pasti teret nefer rešenja u oblasti zdravstvene zaštite. „Ljudi koji zarađuju svega nekoliko dolara na sat plaćaće iste doprinose kao i potpredsednici“, ocenila je Dona Lin Dalton iz Timstersa.
Pariz – Kompanija Juropijen aeronautik difens & spejs saopštila je da je zabeležila gubitak u prvom kvartalu na koji je najviše uticala ćerka kompanija Erbas, koja je pogođena proizvodnim problemima i niskom vrednošću dolara. Neto gubitak EADS u prva tri meseca iznosio je deset miliona evra, dok je godinu dana ranije zabeležena dobit od čak 522 miliona evra. U EADS ističu da su pogođeni slabim dolarom, troškovima restrukturiranja Erbasa i vanrednim troškovima za proizvodnju super džamba A380. Ipak, gubitak je manji u odnosu na očekivani s obzirom na to da su berzanski analitičari procenjivali da će EADS prijaviti minus od 273 miliona evra. Služba za ocenjivanje u agenciji Standard & Pur smanjila je dugoročni korporativni kreditni rejting EADS. Finansijski direktor Hans Peter Ring saopštio je akcionarima da će Erbas prijaviti još jedan veliki gubitak ove godine, ali da bi već 2008. mogao da se vrati na staze profitabilnosti već 2008. Da bi postigao profitabilnost i unapredio učinak u odnosu na rivalski Boing, Erbas je lansirao program smanjenja troškova koji predviđa otpuštanje 10.000 radnika u naredne četiri godine i moguće zatvaranje ili prodaju određenih fabrika..
Kolumbus – Penzijski fondovi iz američke države Ohajo moraće da prodaju svoje udele u kompanijama kao što su, recimo, Nestle, Simens ili Honda, jer novi predlog zakona u toj državi zahteva povlačenje investicija iz međunarodnih kompanija koje posluju sa Iranom. Pet penzijskih fondova Ohaja tako će povući investicije iz oko 140 kompanija koje, inače, zapošljavaju 51.740 stanovnika te države. Rukovodioci fondova najavili su da će se suprotstaviti predlogu jer bi takav potez učinio da Ohajo izgleda neprijateljski nastrojen prema stranim kompanijama. Republikanac Džoš Mandel, predlagač ovog zakona u zakonodavnom telu Ohaja, izjavio je da su penzijski fondovi svesno investirali u kompanije koje imaju poslovne veze sa Iranom. „Mislim da je sramotno da novac prikupljen za penzije investiraju u državu koja hoće da uništi Ameriku“, rekao je Mandel. Honda, koja zapošljava 16.000 radnika iz Ohaja, nije komentarisala predlog. Ona ima manjinski udeo u iranskoj kompaniji Tizro, koja sklapa motocikle. Simens zapošljava 2.100 radnika Ohaju.
Roanouk – Proizvođač snažnog leka za ublažavanje bolova OKSIKONTIN i trojica sadašnjih i bivših rukovodilaca izjavili su da su krivi za obmanjivanje javnosti u vezi sa mogućim rizikom od stvaranja zavisnosti upotrebom tog leka. Purdju Farma, njen predsednik, glavni pravnik i bivši rukovodilac odeljenja za lekove platiće kaznu od 634,5 miliona dolara jer su tvrdili da lek stvara manju zavisnost od ostalih lekova za ublažavanje bolova. Priznanje krivice usledilo je dva dana nakon što je Prudju Farma pristala da plati 19,5 miliona dolara odštete u 26 država SAD i distriktu Kolumbija na ime žalbi da je ohrabrivala lekare da prepisuju OKSIKONTIN. Od 1996. do 2001. broj smrtnih slučajeva povezanih sa lekom na bazi oksikodona povećao se za 400 odsto dok se godišnji broj recepata koji prepisuju lek OKSIKONTIN povećao skoro dvadesetostruko, saopštila je Služba za nadgledanje upotrebe lekova. Ona je dodala da je u 2002. taj lek izazvao 146 smtrnih slučajeva i doprineo da dođe do još 318 smtrnih slučajeva.
Dablin – Zbog jakog privrednog rasta, ali i zbog zabrinutosti u vezi sa inflacijom, Evropska centralna banka zadržala je glavnu kamatnu stopu na istom nivou, ujedno pripremivši put za novo povećanje, dok je Banka Engleske svoje stope podigla na rekordni nivo u poslednjih šest godina. Predsednik ECB Žan Klod Triše izjavio je da je zagarantovana „jaka opreznost“ radi odbrane postojećih troškova života u evro zoni ž fraza koju je upotrebio prilikom poslednjih sedam povećanja kamatne stope za po 0,25 odsto od decembra 2005. Triše je posebno istakao rizik od visokih cena nafte i ugovora o platama. Nemački metalski sindikat početkom meseca je proglasio veliku pobedu postizanjem dogovora o povišicama plata za 5,8 odsto. ECB, koja je poslednji put podigla kamatnu stopu u martu, mora da balanira između suprotstavljenih interesa kao što su borba protiv inflacije i olakšavanje položaja izvoznika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari