Španska kompanija Gas natural saopštila je da povlači ponudu za preuzimanje energetske kompanije Endesa, čime je otvorila put nemačkoj firmi E.ON da kupi španskog giganta. Direktori Gas naturala rekli su zvaničnicima španskog regulatornog berzanskog tela da su odlučili da se povuku jer veruju da su njihove šanse da preuzmu kontrolu nad Endesom ugrožene protivljenjem rukovodstva te kompanije.

Španska kompanija Gas natural saopštila je da povlači ponudu za preuzimanje energetske kompanije Endesa, čime je otvorila put nemačkoj firmi E.ON da kupi španskog giganta. Direktori Gas naturala rekli su zvaničnicima španskog regulatornog berzanskog tela da su odlučili da se povuku jer veruju da su njihove šanse da preuzmu kontrolu nad Endesom ugrožene protivljenjem rukovodstva te kompanije. Oni su ponovili ranije iznete tvrdnje da E.ON ima detaljnije informacije o finansijskoj situaciji španske kompanije nego Gas natural koji je, inače, još u septembru 2005. godine, uputio ponudu za Endesu vrednu 24 milijardi evra. Kontraponuda kompanije E.ON „teška“ 36,5 milijardi evra usledila je u februaru 2006. godine. Analitičari procenjuju da će E.ON sada poboljšati ponudu da bi izbegao da glavni akcionar Endese, kompanija Aksiona, spreči preuzimanje formirajući blok akcionara koji se protive dolasku te kompanije. Bitka za Endesu predstavlja test sposobnosti EU da natera vlade da otvore kontrolisane sektore stranoj konkurenciji i stvori jedinstveno evropsko energetsko tržište. Ukoliko E.ON uspe, to će biti najveće prekogranično preuzimanje u istoriji kontinenta. Povezivanje će omogućiti stvaranje globalnog energetskog giganta sa više od 100.000 zaposlenih, 50 miliona klijenata i značajnim poslovima u Latinskoj Americi. Bitka za preuzimanje Endese pretvorila se i u vruće političko pitanje u Španiji jer je levo orijentisana vlada te zemlje podržala ponudu Gas naturala i odobrila stvaranje nacionalnog energetskog šampiona.
Detroit – Dženeral motors saopštio je da je u januaru zabeležen pad (od 16,6 odsto) prodaje automobila te kompanije na tržištu SAD dok je prodaja Fordovih automobila pala za 19 odsto. Obe kompanije su kao glavni razlog za to navele slabiju potražnju kompanija za iznajmljivanje automobila. Tojota je na tržištu SAD u januaru zabeležila rast prodaje od 9,5 odsto i još jednom pretekla Ford, dok je rast prodaje Dajmler Krajslera iznosio 3,2 odsto. Honda je prodala 2,5 odsto više vozila nego prethodni mesec, a Nisan 8,9 odsto. Očekuje se da ove godine Tojota pretekne Ford na drugom mestu najvećeg prodavca automobila u SAD jer je imala bolju prodaju i u poslednja dva meseca 2006. GODINEJAPANSKA kompanija prodala je 175.850 vozila u januaru, od čega 100.256 automobila i 75.594 kamiona.
Sao Paulo – Evropska unija učinila je značajne ustupke u poslednjoj rundi pregovora razgovora o svetskoj trgovini u Dohi dok je slična ponuda od strane SAD i grupe 20 zemalja u razvoju izostala, izjavila je ministarka trgovine Francuske Kristin Lagarde tokom posete Brazilu. «EU je dala veliku ponudu bez opipljivih i razumljivih predloga od strane SAD i grupe 20», rekla je Lagarde. Ona je dodala da je dobra vest da sve strane žele da se vrate pregovorima, ali da je loša vest što nema puno toga iznetog na sto.
Karakas – Januarska stopa inflacije u u Venecueli zabeležila je visok rast uprkos naporima vlade da kontroliše cene koje su rasle brže nego u ostalim zemljama Latinske Amerike. Prema podacima centalne banke stopa inflacije od dva odsto u januaru značajno je premašila 0,8 odsto iz istog meseca prošle godine. U decembru su cene skočile za 1,8 odsto, a rastu inflacije doprinela je i gotovo rekordna javna potrošnja vlade predsednika Uga Čavesa. Levičarska vlada potrošila je milijarde na socijalne programe koji su uključivali subvencije u vidu hrane za siromašne i davanja u novcu za samohrane majke. Eksperti procenjuju da, uprkos snažnom rastu, privreda ne proizvodi dovoljno dobara i usluga da bi pokrila prevelike isplate. Prošle godine inflacija je iznosila 17 odsto, što je bilo najviše u Latinskoj Americi i daleko iznad Čavesovog cilja od oko 10 odsto. Neki ekonomisti procenjuju da je stvarna inflacija i viša, tvrdeći da su zvanične cifre «iskrivljene» od strane centralne banke koja neispravno računa cene kontrolisanih proizvoda u supermarketima koje subvencioniše država. Vladini zvaničnici žele da ove godine inflaciju svedu ispod deset odsto. Međutim, kontrola cena nije uspela da umanji potražnju Venecualaca. Za jedan američki dolar na crnom tržištu treba izdvojiti više od 4.000 bolivara dok je zvanični kurs 2.150 bolivara za dolar što značajno utiče na rast cena uvoznih proizvoda, kao i ostale robe.
Dalas – Povratak Majkla Dela na mesto generalnog direktora kompanije Del možda će u ublažiti procene analitičara, koji upozoravaju da je pred njim ogroman, dugoročni izazov da otkloni probleme koji muče ovog proizvođača kompjutera. U poslednjih nekoliko godina Del je izgubio tržišni udeo u odnosu na konkurenciju, ostvario je zaradu koja je ispod očekivanja analitičara, nalazi se pod dugom knjigovodstvenom istragom i pokušava da se izbori sa povlačenjem 4,2 miliona laptopova sa tržišta zbog neispravnih baterija koje je napravila kompanija Soni. „Ako iko može da izleči bolesni Del, to je njegov 41 – godišnji osnivač, koji će kao generalni direktor imati značajniju ulogu nego kao predsedavajući“, procenjuju analitičari. Model direktne prodaje koji je uspostavio Del i koji omogućava klijentima da kupuju kompjutersku opremu direktno od kompanije postavila je Del na čelo proizvođača kompjutera sa izuzetnom zaradom. Ali poslednjih godina, kompaniju je pogodila prezasićenost tržišta kompjuterima niske cene i slaba prodaja njihovih računara. Prošle godine Del je na liderskoj poziciji zamenio Hjulit Pakard koji sada pokriva između 17 i 18 odsto tržišta, dok Delu pripada između 14 i 15 odsto.
Šarjah – Zemlje Persijskog zaliva pridružiće se fenomenu niskobudžetnih aviokompanija koje su transformisale aviosaobraćaj Evrope i Amerike. Tri glavne lou kost kompanije Srednjeg Istoka, Er Arabija, Džazira ervejz i Atlas blu, već zauzimaju pet odsto regionalnog tržišta avio-saobraćaja i analitičari procenjuju da će se taj udeo povećavati u narednim godinama jer rastuće privrede u Zalivu privlače sve više ljudi koji se odlučuju za prevoz avionima. Uprkos reputaciji zalivskih zemalja da su opsednute luksuzom, postoji zdravo tržište za lou kost kompanije, izjavio je Habib Fekih, predsednik kompanije Erbas midl ist, ogranka evropskog proizvođača aviona. «Mnogo je ljudi koji veruju da su stanovnici zalivskih zemalja posvećeni svemu što je prvoklasno, ali to nije istina. Velikom delu populacije u ovom delu sveta potrebne su niske cene. Reč je o radnicima koji dolaze ili iz Azije ili sa zapada čiji se broj povećava zbog razvoja privrede u regionu», rekao je Fekih. Kao i evropske kompanije Izi džet ili Rajan er, niskobudžetni avioprevoznici Srednjeg Istoka povezuju gradove srednje veličine koji bez njih ne bi imali direktnu vezu. Najčešće destinacije su Asiut i Šarm el Šeik u Egiptu, Almati u Kazahstanu, sveti iranski grad Mašad, antički gradovi Alepo i Damask u Siriji, Jerevan u Jermeniji i mali indijski gradovi Koči i Nagpur. Na sličnim destinacijama, lou kost kompanije nude znatno niže cene. Povratna karta od Dubaija do Indije Emirejts erlajns naplaćuje 540 dolara dok se cena karte koju nudi let Er Arabija kreće oko 260 dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari