Samsung elektroniks korporacija saopštila je da je u poslednjem kvartalu zabeležila pad profita od osam odsto zbog pada cena nekih od ključnih proizvoda kao što su memorijski čipovi i LCD ekrani. Najveća južnokorejska kompanija zaradila je 1,9 milijardi evra u poslednja tri meseca 2006.

Samsung elektroniks korporacija saopštila je da je u poslednjem kvartalu zabeležila pad profita od osam odsto zbog pada cena nekih od ključnih proizvoda kao što su memorijski čipovi i LCD ekrani. Najveća južnokorejska kompanija zaradila je 1,9 milijardi evra u poslednja tri meseca 2006. i rezultat je nešto bolji od očekivanog, navodi se u saopštenju Samsunga. Procena 11 analitičara Dau Džons njuzvajera bila je da će Samsung prijaviti profit od 1,9 milijardi evra. Prodaja je opala za 1,1 odsto i iznosila je 12,9 milijardi evra. Samsung je izrastao u svetskog „teškaša“ u oblasti tehnologije i postao najveći proizvođač memorijskih čipova, kao i jedan od vodećih proizvođača televizora sa ravnim ekranom, mobilnih telefona, MP3 plejera i laptop računara. Ipak, pad cena memorijskih čipova pogodio je kompaniju. Prosečna cena za njihove NAND čipove niža je za 19 odsto. Profit je pogođen i padoim cena mobilnih telefona zbog jače konkurencije i povećanih marketinških troškova. Zaradu Samsunga umanjio je i jači von (južnokorejska valuta) što je učinilo da njihovi proizvodi u inostranstvu budu skuplji i donelo manju zaradu kada se devizni priliv iz inostranstva pretvori u domaću valutu. Zvaničnici kompanije iz grada Suvona predviđaju bolji učinak u 2007. godini.
Los Anđeles – Soni korporacija je u decembru na tržištu SAD prodala 490.700 konzola za video igre „plejstejšn 3“, saopštila je firma za tržišna istraživanja NPD Grup. Od početka prodaje (17. novembar), Soni je ukupno prodao 687.700 „plejstejšna 3“. Ta kompanija saopštila je da je na tržište Amerike prošle godine isporučila milion konzola, ali da su u tu brojku uključena i tržišta Meksika i Kanade. NPD je saopštio da je Majkrosoft u decembru prodao 1,1 milion svojih „eksboks 360“ konzola, dok je Nintendo prodao 604.200 konzola za video igrice. Analitičari pažljivo prate kretanje prodaje nove generacije konzola jer bi to moglo da pokaže koja je od njih dominantna. Majkrosoftov „eksboks“ ima najbolji start. „Jasno je da je postojala nestašica u isporuci ‘plejstejšna’. Soni je mogao da proda višestruko više konzola od ove brojke da su uspeli da obezbede veće zalihe u prodaji“, izjavila je analitičarka NPD grupe Anita Frejzer. Decembarsku prodaju „eksboks 360“ nadmašila je prodaja starije i jeftinije verzije Sonijeve konzole, „plejstejšna 2“, koji je prodat u 1,4 miliona primeraka. Sveukupno, potrošači u SAD su u decembru potrošili 2,8 milijardi evra na softver i hardver za video igrice, što je za 28 odsto više u odnosu na prethodni mesec.
Džakarta – Indonezija je tiho preuzela drugu poziciju u svetu u izvozu uglja koji se koristi za proizvodnju električne energije i ove godine mogla bi da ugrozi i Australiju koja se nalazi na vodećem mestu izvoznika, procenjuju analitičari i zvaničnici iz te industrije. Oni, međutim, smatraju, da su rastuća potražnja za ugljem u Indoneziji, kao i stagnacija u prilivu stranih investicija, bacili senku sumnje na mogućnost te zemlje da iskoristi rastuću potražnju na tržištimana kojima izvozi.
Eksperti kažu da su nacrti zkona, koji bi mogli investitorima da obezbede veću kontrolu nad svojim poslovima u Indoneziji, ključni za rast indonezijskog izvoza. Indonezijski ugalj izvozi se širom sveta, uključujući Evropsku uniju, SAD, Japan, Indiju i Kinu, koja je i sama veliki proizvođač uglja, ali uvozi ugalj da bi zadovoljila potrebe domaće industrije. Siti banka saopštila je da je proizvodnja uglja u Indoneziji povećana čak 20 puta od 1990. i prošle godine iznosila je 167 miliona tona od čega je 73 odsto izvezeno. U periodu od januara do oktobra 2006. taj izovz vredeo je 3,9 milijardi evra što je bilo 32 odsto više nego u istom periodu lane.
Peking – Druga kineska naftna kompanija nalazi se pred zaključivanjem memoranduma o razumevanju kojim je planirano investiranje 2,8 milijardi evra u polja gasa u Iranu iako SAD vrše pritisak na Peking da ponište sličan posao koji je već zaključen. Državna kompanija Čajna nešnel petroleum planira da investira u gasno polje Južni Pars u Iranu. Vašington pritiska Kinu da ponovo razmotri već sklopljen posao druge državne naftne kompanije, koja će takođe investirati u polje gasa u Iranu zbog napora da sankcioniše Teheran zbog nuklearnog programa. Prema zaključenom ugovoru, kompanija Čajna nešnel ofšor oil uložiće 12,5 milijardi evra u polje Severni Pars. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine pozvao je Vašington da se ne meša u poslove Kine i Irana. Ova kontroverza naglašava konflikt između namere Pekinga da osigura izvore energije za svoju rastuću privredu i spoljnopolitičkih ciljeva SAD i ostalih diplomatskih partnera. Kina je do sada uložila milijarde dolara kako bi obezbedila sigurne izvore nafte i gasa koji se nalaze u nesigurnim regionima kao što su Latinska Amerika i Afrika, poslujući i sa vladama kao što je sudanska, koja se nalazi u međunarodnoj izolaciji.
Karakas – Venecuela planira da nacionalizuje samo najveću telekomunikacionu kompaniju u zemlji, a ne celokupni sektor, izjavio je novi ministar za telekomunikacije. Hese Čakon izjavio je na konferenciji za novinare da se najava predsenika Venecuele Uga Čavesa odnosila samo na preuzimanje kompanije CA Nacional Telefonos, u kojoj udeo ima njujorška kompanija Verizon komjunikejšn. Čaves, kome je prošle nedelje počeo treći mandat, najavio je da vlada planira da ponovo nacionalizuje „strateške sektore“ koji su privatizovani, uključujući Nacional Telefonos i kompanije u energetskom sektoru, kao i da preuzme četiri unosna projekta u oblasti naftne industrije i gasa. Nije jasno da li će se to odnositi i na najveću energetsku kompaniju Elektrisidad de Karakas, koju kontroliše AES korporacija iz Virdžinije i koja je oduvek bila privatna. Međutim, ministar finansija Rodrigo Kabezas izjavio je za državnu televiziju da plan „uključuje celokupni energetski sektor“. Zvaničnici Venecuele saopštili su da će vlada pregovarati o odgovarajućoj kompenzaciji sa investitorima, uzimajući u obzir vrednost kapitala kompanija.
Santo Domingo – Boreći se da održi živom industriju šećera, Dominikanska Republika pokušava da se uključi u Sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom koji uživaju njeni karipski susedi. Nekada dominantna industrija šećera Dominikanske Republike izgubila je desetine hiljada radnih mesta u poslednjih 20 godina, a izgubiće i milione evra kada u narednih nekoliko meseci stupi na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Centralne Amerike koji je podržao i SAD, izjavio je Manuel Domingez, tehnički direktor u Institutu za šećer u Dominikanskoj Republici. Lokalni proizvođači nadaju se da će sadašnja kvota za izvoz u EU biti podignuta sa 40.000 na 50.000 tona godišnje i da će prodavati šećer po preferencijalnim cenama koje će važiti i za Gvajanu, Jamajku, Belize i Barbados. Preferencijalne cene za izvoz u EU biće više za 5,1 evro po kilogramu nego što sada dominikanski proizvođači mogu zaraditi na tržištu Evrope. Potez Dominikanaca razljutio je članove Šećerne asocijacije Kariba, koji podsećaju da se Dominikanska Republika decenijama ranije zavetovala da ne učestvuje u sporazumu koji bi garantovao više cene bivšim kolonijama. „Nećemo ih podržati u nastojanjima da užu u ovaj protokol ali ako im to uspe, to ne treba da bude na štetu nama odobrenih kvota“, izjavio je ministar poljoprivrede Gvajane Robert Perso.
Buenos Ajres – Argentinska vlada otkrila je da planira borbu sa inflacijom cena osnovnih prehrambenih proizvoda putem velikih subvencija koje će biti finansirane od poreza na soju. Ministar finansija Felisa Mikeli izjavila je da će vlada povisiti porez na izvoz soje i proizvoda od soja sa 24 odsto na 27,5 odsto. Višak prihoda ići će na subvencije proizvođačima osnovnih prehrambenih proizvoda. Rast poreza izazvao je proteste proizvođača i izvoznika u zemlji koja je najveći svetski izvoznik soje. Inflacija u 2006. iznosila je blizu 10 odsto i predsednik Nestor Kirhner zatražio je da se cene obuzdaju zbog potrošača koji se još oporavljaju od velike ekonomske krize iz 2001. i 2002. Porezi na ostale proizvode od soje takođe će biti uvećani, sa sadašnjih 20 na 24 odsto. Mikeli je izjavila da će povećanje poreza doneti priliv od 100 miliona dolara u ovoj godini.
Tokio – Nisan motor korporacija razmišlja o razvoju niskobudžetnih vozila s kojima će nastupiti na rastućim tržištima zemalja čija je privreda u razvoju. Portparol Nisana, koji je zahtevao da ostane anoniman, izjavio je da je moguće kreiranje automobila po pristupačnoj ceni u saradnji sa francuskim partnerom Renoom, koji je prethodnica u proizvodnji takvih vozila. Reno je lansirao „logan“ bez dodatne opreme u 2004. prvenstveno za zemlje u razvoju i za 2010. godinu planirao je prodaju 700.000 takvih automobila. Nisan pravi studiju o razvoju sopstvene verzije za potrošače u Indiji, Rusiji i druga rastuća tržišta. Ovaj potez Nisana usledio je jer i njihova konkurencija planira razvoj jeftinih automobila, s obzirom na to da je tržišni rast u Severnoj Americi i zapadnoj Evropi usporen. Nisan je 1999. sklopio strateško partnerstvo sa Renoom i francuska kompanija sada poseduje 44 odsto udela u Nisanu, koji zauzvrat poseduje 15 odsto kapitala u Renou. Zajedno godišnje proizvedu oko šest miliona vozila i četvrti su svetski proizvođač.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari