Početak 2007. godine obeležilo je neuobičajeno toplo vreme. Stručnjaci kažu da normalan razvoj poljoprivrednih kultura za sada, ipak, nije značajnije ugrožen, što se u prvom redu odnosi na pšenicu, ali i da bi, ukoliko se ovakve vremenske (ne) prilike produže, najveću štetu mogli da pretrpe voće i vinova loza.

Početak 2007. godine obeležilo je neuobičajeno toplo vreme. Stručnjaci kažu da normalan razvoj poljoprivrednih kultura za sada, ipak, nije značajnije ugrožen, što se u prvom redu odnosi na pšenicu, ali i da bi, ukoliko se ovakve vremenske (ne) prilike produže, najveću štetu mogli da pretrpe voće i vinova loza.
– Tokom prvih deset dana januara srednje dnevne temperature vazduha bile su tri do sedam stepeni više od uobičajenih za ovo doba godine. Najviše temperature zabeležene su u severnim i centralnim delovima zemlje, u Novom Sadu bilo je i za sedam stepeni toplije nego što je to uobičajeno, dok je u istočnim i južnim oblastima ovo otopljenje bilo nešto manje izraženo. U Vranju su januarske temperature bile za tri stepena Celzijusa više od proseka, a u Nišu za četiri C’. U svakom slučaju, reč je o veoma velikim odstupanjima srednjih dnevnih temperatura u prvoj dekadi januara – kaže za Danas Zorica Radičević, iz Odeljenja za agrometeorologiju RHMZ Srbije.
Ovakvu ocenu potvrđuje i podatak da je 10. januara u Somboru u toku dana zabeležena temperatura od čak 18 stepeni, a poznato je da je u našim krajevima višegodišnji prosek maksimalne dnevne temperature u prvoj dekadi januara oko četiri stepena.
– Da bi voće i vinova loza ušli u fazu cvetanja potrebno je da se akumuliraju određene temperaturne sume i srednja dnevna temperatura pređe 10 C’, kao i da temperatura zemljišta u zoni u kojoj se nalazi glavnina korena takođe bude viša od 10 stepeni. Kako ovi uslovi nisu ispunjeni, ove kulture još nisu došle u fazu u kojoj bi se mogli pojaviti cvetovi. Međutim, ako se ostvare neke prognoze i u narednih desetak dana se nastavi ovako toplo vreme, moglo bi se desiti da neke vrste i sorte voća koje imaju kraći period zimskog mirovanja, recimo kajsija, neke sorte breskve, rane sorte šljive (džanarika), uđu u fazu cvetanja. Kako je u našim klimatskim uslovima uobičajena pojava izuzetno niskih temperatura i mrazeva u februaru i martu, moglo bi doći do izmrzavanja – upozorava Zorica Radičević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari