Vučić: Nećemo imati pad BDP-a 1Foto: BETAPHOTO/ MILOS MISKOV

Očekujemo da Srbija na kraju godine nema negativan rast BDP-a po čemu ćemo biti ubedljivo najbolji u Evropi, rekao je juče predsednik Srbije Aleksandar Vučić i naglasio da će treći i četvrti kvartal biti teški ne samo zbog visoke baze iz 2019. nego i jer se talas epidemije produžio na juli i avgust kao i to što je nekim granama, poput hotelijerstva i turizma, zaista teško.

On je „neznalicama iz jednog tajkunskog dnevnog tabloida“ poručio kako nije tačno da je on najavio rast BDP-a od minus jedan odsto, „jer mi smo to očekivali za kraj godine a ne u drugom kvartalu“.

Objasnio je da su za drugi kvartal procenjivali minus 14,4 a zatim je bolja prognoza bila minus 9,9 a tek na kraju se došlo do šest ili sedam odsto.

„Ispostavilo se da je bila 6,5 fleš procena, očekujemo da može da bude minus 6,3 ili 6,4 kada za mesec dana dođe do potpunog regulisanja svih generatora te stope rasta“, rekao je Vučić.

Istakao je i da je zadovoljan i rezultatima za drugi kvartal, jer prema podacima Eurostata, Srbija će „nesumnjivo biti bolja od svake zemlje u regionu“ iako se još ne zna kako će se kotirati Irska i Mađarska, ali je ukazao i da je prosek pada BDP u drugom kvartalu za evrozonu 14,4 odsto, Nemačka je na minus 11,7 a Španija ima pad od 22,1 odsto.

On je na konferenciji za medije najavljenoj kao predstavljanje planova i programa za dalji razvoj Srbije, zapravo govorio o merama koje su do sada preduzete radi saniranja posledica epidemije kovida 19, kao i o projektima koje će država finansirati do kraja godine.

Tako će u sektoru zdravstva biti izgrađene dve nove kovid bolnice, uz već započetu u Zemunu i jedna u Kruševcu, a biće obnovljeno i više bolnica u unutrašnjosti kao i Infektivna klinika u Kliničkom centru Srbije.

Obećao je i 17 novih projekata za navodnjavanje, od toga 11 u Vojvodini kao i dva sistema protivgradne odbrane, na Fruškoj gori i Bukulji.

Kada je o ekonomskim merama reč, u vreme dok je počinjala konferencija za medije krenuli su transferi iz trezora prema bankama a dalje prema 235.372 firmi sa oko 1,1 milion zaposlenih kojima će biti isplaćeno ukupno 18,4 milijardi dinara na ime 60 odsto minimalca za zaposlene.

To je 18.000 dinara ili 155 evra koji će stići i narednog meseca, a ovoga puta broj korisnika je uvećan za zaposlene u 13.550 firmi koje su osnovane posle uvođenja vanrednog stanja.

Po rečima predsednika, evidencija nacionalne službe za zapošljavanje ali i precizno vođene isplate iz budžeta ukazuju da je u Srbiji nešto povećan broj zaposlenih, ali da se ipak očekuje udar u nekim oblastima za koji se vlast priprema.

– Naš paket iznosi 5,8 milijardi evra, što je 12 odsto našeg BDP, i mislim da je to jedan od najvećih paketa koji je neka zemlja mogla da priredi. Mi ne možemo da se poredimo sa zemljama EU koje očekuju veliku podršku i pomoć od ovih 390 milijardi grantova, od toga je oko 250 milijardi za mediteranske zemlje koje lošije stoje u odnosu na one sa severa. Ali, proporcionalno snazi naše zemlje, veličini našeg BDP, jedna smo od zemalja koja je najviše uložila u saniranje naše privrede pogođene epidemijom – rekao je Vučić i dodao da se mnogo očekuje od pomoći EU posle investicione konferencije koja bi trebalo u septembru ili oktobru da se održi, „jer je nama i mnogo manja pomoć veoma važna i mi bismo sa tim novcem itekako znali šta da uradimo“.

Istakao je i da će očekivani pad građevinarstva od 2,3 odsto, nastao u vreme kada je i druga industrijska proizvodnja stala jer tokom aprila nije mogla da radi, pokušati da se nadoknadi projektima izgradnje magistralnih i koridorskih saobraćajnica.

Nova vlada do 3. novembra

Naredne dve nedelje biće nastavljeni razgovori oko formiranja nove vlade, i taj posao biće svakako završen u ustavnom roku, do 3. novembra. U tim razgovorima biće odlučeno i ko će moći da uđe u vladu a ko ide u opoziciju. On nije direktno odgovorio na pitanje da li sa njegove desne strane sedi budući premijer (Branislav Nedimović). Izjavio je i da će u nastavku Briselskog dijaloga sa Prištinom 7. septembra, tražiti ispunjenje ugovora iz 2013. godine o osnivanju Zajednice srpskih opština (ZSO), rekao je i da neće napuštati dijalog, ali i da želi da ti razgovori budu suštinski, a ne formalni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari