Ugovaranje proizvodnje industrijskih kultura uglavnom je završeno. Prema podacima sa terena suncokretom bi trebalo da bude zasejano oko 170 hiljada hektara a sojom oko 150 hiljada hektara, što je manje nego prošle godine. Setva šećerne repe već je počela, a biće obavljena na površini od 80 do 85 hiljada hektara, što je više nego lane.

Ugovaranje proizvodnje industrijskih kultura uglavnom je završeno. Prema podacima sa terena suncokretom bi trebalo da bude zasejano oko 170 hiljada hektara a sojom oko 150 hiljada hektara, što je manje nego prošle godine. Setva šećerne repe već je počela, a biće obavljena na površini od 80 do 85 hiljada hektara, što je više nego lane. Duvana će takođe biti više, planirana je setva na oko 5,5 hiljada hektara. Isto važi za kukuruz, koji bi mogao da zauzme i 1,3 miliona hektara oranica – kaže za Danas Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije.

Agrobanka kreditira nabavku đubriva

Beograd – Agrobanka ponudila je kratkoročne robne kredite za nabavku veštačkog đubriva, semena i pesticida za setvu i ostale poljoprivredne radove sa efektivnom kamatnom stopom od 6,8 odsto godišnje. U saopštenju se ističe da se robni krediti odobravaju uz mesečnu otplatu u jednakim ratama do 12 meseci, koji uključuje i grejs period, a iznos kredita limitiran je kreditnom sposobnošću korisnika kredita. Prva rata dospeva u roku od tri, odnosno šest meseci od dana korišćenja kredita, u zavisnosti od sezonskog karaktera proizvodnje. Krediti se odobravaju bez depozita i učešća. Korisnici kredita mogu da budu fizička i pravna lica koja imaju jedan od oblika uspostavljene saradnje sa Agrobankom, kao što su otvoreni tekući računi, dinarska ili devizna štednja, namenski računi za poljoprivrednike, kao i kooperanti komintenata banke.

Naš sagovornik naglašava da interesovanje za gajenje kukuruza raste, čemu je u velikoj meri doprinela njegova sadašnja visoka cena, ali i najavljena proizvodnja bioetanola. Planom prolećne setve za povrće je predviđeno 290 hiljada, a za jara žita 150 hiljada hektara.
– Struktura prolećne setve, dakle, nije bitno promenjena, mada se može primetiti da je kukuruz sve atraktivniji, a razlog za to treba tražiti i u najavljenoj izgradnji fabrike bioetanola u Zrenjaninu, u šta bi trebalo da se uloži više stotina miliona evra. Inače, zainteresovanih domaćih i inostranih investitora za proizvodnju biotanola od žitarica (kukuruza i pšenice), kao i biodizela (od uljane repice), već ima. To se vidi i po tome što su površine za proizvodnju uljane repice sa oko pet hiljada hektara, koliko se sejalo pre nekoliko godina, uvećane na 14 hiljada hektara – navodi naš sagovornik i dodaje da za desetak dana predstoji setva soje, a zatim na red dolaze kukuruz i suncokret.
Na pitanje koliko će koštati ovogodišnja setva, Prostran podseća da nije bilo značajnijih pomeranja cena mineralnih đubriva i goriva. Na smanjenje troškova poljoprivrednika u prolećnoj setvi 2007. uticaće i regresi za gorivo i đubrivo koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede.
– Na drugoj strani poskupelo je seme nekih poljoprivrednih kultura. Tako, recimo, kilogram semenskog kukuruza lane je koštao od 136 do 138 dinara, a ove godine od 196 do 198 dinara. Poskupeo je i merkantilni kukuruz sa šest do sedam dinara na 11 i više dinara po kilogramu. To znači da će troškovi prolećne setve biti veći nego lane – ocenjuje Prostran.
Prema njegovim rečima repromaterijala ima dovoljno – velika je tržišna ponuda semena, mineralnih đubriva i pesticida. Međutim, ostaje problem nedovoljne količine gotovog novca, a krediti koje nude poslovne banke primarnim poljoprivrednim proizvođačima i dalje su skupi.
Kada je reč o industrijskim kulturama, poljoprivrednici uglavnom ulaze u ugovorne odnose sa uljarama i šećeranama, pri čemu onaj koji finansira uglavnom i diktira uslove. Neki proizvođači već izražavaju nezadovoljstvo otkupnim cenama, s obzirom na to da su ostale na nivou iz prethodne godine. Zabrinutost izazivaju i dugoročne prognoze meteorologa, najave da će ova godina biti dosta topla i sušna. Prema procenama eksperata već iz ove zime ćemo izaći sa deficitom vlage od 20 do 30 odsto u odnosu na neki višegodišnji prosek. Treba podsetiti da je za kukuruz kritični period razvoja u junu, a za soju u julu, kada ove kulture zahtevaju i najviše vlage – kaže Prostran.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari