Zapadna Srbija šest godina na čekanju 1Foto: Grad Šabac

Koncesija beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ ocenjena je ovih dana kao dobar poslovni potez, kao najuspešnija u regionu za vazdušne luke, iako se taj model poslednjih godina retko primenjuje u izgradnji infrastrukture.

Preovlađujuće je bilo uzimanje kredita, odnosno novo zaduživanje zemlje. Uz to, gro poslova na takvim projektima dobijaju strane firme, a domaćim tek deo kolača za podizvođače.

I zbog toga čudi što već duže vreme u nečijoj fioci, kod republičkih vlasti stoji projekat izgradnje auto-puta Ruma – Šabac. Taj put ušao je u prostorni plan Srbije, i čekala se navodno prodaja Telekoma za sredstva, ali zasad nema nagoveštaja o realizaciji ove i te kako značajne saobraćajnice za zapadnu Srbiju, jer bi to bila najbrža i najbolja veza sa pokrajinom Vojvodinom i BiH. Već je bilo reči o tzv. fruškogorskom pravcu, izgradnje auto-puta Novi Sad – Ruma, sa tunelom ispod Fruške gore, na koji bi se nastavio put za Šabac – Loznica i BiH. Pokrajinska vlast i te kako je zainteresovana da se ovaj projekat realizuje.

S druge strane lokalna vlast u Šapcu otpočela je pregovore sa kanadskom korporacijom „Infrastructure“, koja je već gradila velike infrastrukturne objekte u svetu, gde je prisustvovao i kanadski ambasador Filip Penington. Put bi se gradio putem koncesije, što ima prednost u odnosu na gradnju podizanjem stranog kredita. Po nekim grubim proračunima, ovaj nepotpuni auto-put sa po dve trake koštao bi oko 130 miliona evra, i to sa izgradnjom novog mosta na Savi kod Šapca. Taj savremeni put umnogome bi doprineo ekonomskom razvoju čitave zapadne Srbije, a Šabac bi dobio vetar u jedra za najveću industrijsku zonu u Srbiji. Već sada ima brojnih velikih firmi zainteresovanih da ovde otvore pogone, a uslov za to su i kvalitetne saobraćajnice. Za sada put Šabac – Loznica prolazi kroz sela, brzina je ograničena na 60 kilometara, a nekada je to bio deo magistrale za Sarajevo – Mostar i Jadran.

Izgleda da je najveća smetnja realizaciji ove zamisli maćehinski odnos republičkih vlasti, jer nijednom za ovih šest godina nije bilo zvaničnih razgovora na tu temu. Ministarka saobraćaja Zorana Mihajlović bila je u Šapcu isključivo u cilju stranačke promocije, dok je predsednik Aleksandar Vučić boravio u Šapcu na otvaranju fabrike „Jazaki“, ali se nije pozdravio sa gradonačelnikom Nebojšom Zelenovićem, niti je bilo konferencije za novinare. Prilikom posete Loznici i Osečini on je govorio o potrebi izgradnje brzog puta (sneller strasse) pre svega zbog ekonomskog razvoja, jer, na primer, u Loznici ima 14.000 nezaposlenih.

Cerski litijum bez infrastrukture

Na Ceru, tridesetak kilometara od Loznice i Šapca, već godinama kanadska korporacija ispituju ogromne rezerve jadarita, iz koga se dobija najvažnija komponenta za baterije. Po grubim procenama to je najveće nalazište ovog minerala u Evropi, a možda i u svetu, iz koga se dobija litijum. I kad se uveliko govori o proizvodnji ne samo automobila nego i drugih tehničkih sredstava koja bi koristila litijumske baterije, onda je nerazumljivo ovako olako gubljenje vremena. Mađarska je već učinila prve korake da se u njoj proizvode ove baterije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari