Zašto država ulaže u vojsku, a ne u zdravstvo i obrazovanje? 1Foto: BETAPHOTO/ MINISTARSTVO ODBRANE SRBIJE Darimir Banda

I pre nego što je su objavljeni detalji novog rebalansa budžeta koji se sada nalazi pred poslanicima, a sadrži uvećanje vojnog budžeta, pa će samo za nabavku vojne opreme i naoružanja sada biti na raspolaganju 600 miliona evra.

Time je Srbija dospela u vrh zemalja bivše Jugoslavije po iznosima koje poslednjih godina izdvaja za nabavku opreme i naoružanja, a među zemljama regiona na četvrtom je mestu, posle Rumunije, Mađarske i Bugarske.

Taj trend sve većeg izdvajanja, koji je krenuo negde 2015. sa pozicije od oko 60 miliona evra, nije zaustavljen ni prošle godine, uprkos ekonomskoj krizi i realnom padu bruto domaćeg proizvoda, a posle korekcije državnog budžeta koja se očekuje, iznos namenjen za ulaganja u Vojsku ove godine dostići će 735 miliona evra.

– Pre pet godina odjednom su počeli da rastu rashodi za naoružanje vojske i brzo su pretekli nivo koji je bio uobičajen za Istočnu Evropu i uporedive zemlje. U Fiskalnom savetu smo to primetili i zapitali se zašto je baš to prioritet a ne, na primer zdravstvo, obrazovanje ili životna sredina, odnosno oblasti u kojima dugi niz godina takođe zaostajemo. Mi smo pre ovoga ukazivali i da se za investicije izdvaja mnogo manje nego u drugim uporedivim zemljama, to smo kritikovali i Vlada je zaista tu promenila pristup, počela da investira. Ta ulaganja krenula su u dva smera. Jedan je bila infrastruktura što, ne ulazeći u konkretne projekte, smatramo da je dobro. Drugi pravac bilo je ulaganje u Vojsku koje je višestruko uvećano a da ne znamo pravi razlog zbog koga će taj sektor pre svih zapostavljenih da nadoknadi zaostatak, niti zašto su ignorisane druge oblasti poput zdravstva ili obrazovanja – kaže za Danas glavni ekonomista Fiskalnog saveta Danko Brčerević i dodaje da je prvi put sada rebalansom budžeta predviđeno značajnije izdvajanje za zaštitu životne sredine.

Za Novicu Antića iz Vojnog sindikata toliki novac namenjen opremi i naoružanju je nenamenski izdvojen jer ga nije pratio proces ulaganja u ljudske resurse. Podseća da je bilo podizanja zarada za pripadnike Vojske, ali da je to uglavnom pratilo rast cena, jer i dalje 85 odsto zaposlenih ima platu koja je ispod ili na granici proseka.

– Mi pozdravljamo i svaku nabavku vojne opreme, ali postavljamo pitanje ko će da rukuje tim sredstvima. U Vojsci je sve manje ljudi, a kad mi iz sindikata zatražimo isplatu toplog obroka ili regresa, isplatu prekovremenog rada ili prevoza onoliko koliko zaista košta, kažu nam da nema para u budžetu. Nama vojni kadar i dalje odlazi, stari, imamo problem sa popunom, a sa druge strane kupuje se naoružanje, ulaže se ogroman novac u nabavku borbene tehnike. Očigledno je da neko tu dobro zarađuje i da je to glavni razlog – kaže Antić.

On naglašava da postoji i čitav niz sumnjivih projekata od kojih mnogi nisu prošli uobičajene faze uvođenja u vojnu opremu i pita da li služe za ispumpavanje novca iz budžeta ili zaista za opremanje vojske. Navodi da je do pre nekoliko godina o nabavci vojne opreme odlučivao vojni vrh, Generalštab ili saveti rodova i službi, ali da je promenom zakona u vreme dok je ministar bio Aleksandar Vulin, to preneto u nadležnost politike, odnosno odluke donosi ministar i njegovi pomoćnici.

Ubrzano naoružavanje Srbije nije promaklo ni domaćim ni stranim medijima. Tako je prošle godine Radio Slobodna Evropa ukazivao da se u nabavkama najviše oslanjamo na Rusiju, od koje je kupljeno pet helikoptera Mi-17V-5 i četiri borbena helikoptera Mi-35M, pre toga je uloženo u remont ruskih lovaca MiG-29, a na osnovu Sporazuma sa tom državom, u 2019. kupljen je i raketni sistem PVO Pancir S1, a za vojna ulaganja Srbije poslednjih godina karakteristična je netransparentnost finansiranja, piše RSE.

Blizu vrha

Prema podacima portala Balkanska bezbednosna mreža, ove godine za odbranu najviše će potrošiti Rumunija – 5,5 milijardi dolara, zatim Mađarska 1,8 milijardu, Bugarska 1,2 milijarde, dok je Srbija za te potrebe namenila 1,04 milijardi dolara. Crna Gora od svih zemalja ima najmanji vojni budžet ali je najbliža NATO standardima po procentu izdvajanja za odbranu u odnosu na BDP. Srbiju sledi Hrvatska koja za funkcionisanje sistema odbrane izdvaja 970 miliona, Slovenija sa 515 miliona, Albanija 210 miliona, Bosna i Hercegovina 174 miliona, Severna Makedonija 164 miliona i Crna Gora, koja za vojsku izdvaja 97 miliona dolara. Vlasti u Prištini za funkcionisanje bezbednosnih snaga izdvajaju nešto više od 69 miliona dolara.

Skok

Pre naglog skoka investicija, 2007. i 2008. Srbija je imala značajnije ulaganje u odbranu, 97 odnosno 120 miliona evra, ali se potom vratila na nivo uobičajen za uporedive zemlje, koji se kreće od 40 do 60 miliona evra. Sa te pozicije je 2016. već uložila 81,7 miliona evra, što je tada iznosilo 0,2 odsto BDP-a. Naredne godine nivo investiranja u Vojsku malo se spustio, na 76,2 miliona evra da bi 2018. dostigao 216,7 miliona (0,5 odsto BDP), zatim je 2019. izdvojeno 324,7 miliona a u prošloj godini, nakon rebalansa, 329,8 miliona ili 0,7 odsto BDP. Ove godine prema korigovanom budžetu, izdvajanje će iznositi 735,9 miliona evra ili 1,5 odsto BDP-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari