Zašto u Beogradu škripi više nego u drugim gradovima 1Foto: Aleksandar Veljković

Nepunih sedam meseci nakon što je zaživeo sistem izdavanja elektronskih građevinskih dozvola u Srbiji, na taj dokument se u proseku čeka umesto 280, svega 11 dana, a rok za izdavanje lokacijskih uslova je u proseku 26 dana.

Međutim, situacija nije svuda podjednako dobra, te smo pokušali da saznamo zbog čega su rokovi, na primer u Beogradu, duplo duži od republičkog proseka i šta to koči sistem, nedostatak stručnih kadrova, neznanje, korupcija, ili sve po malo.

Prosečno vreme rešavanja zahteva za građevinsku dozvolu u Srbiji je sedam radnih, odnosno 11 kalendarskih dana. Za izdavanje lokacijskih uslova prosečno je potrebno 17, odnosno 26 kalendarskih dana. U to se naravno računaju samo oni zahtevi koji su pozitivno rešeni.

Prosek u Republici kvare veliki gradovi, pre svih Beograd, jer se u njemu građevinska dozvola čeka 13 radnih ili 19 dana računajući vikende. Za lokacijske uslove u Beogradu se u proseku čeka i do 45 dana. U Sekretarijatu za urbanizam za Danas, međutim, kažu da je prosek izdavanja elektronskih građevinskih dozvola na nivou grada Beograda osam radnih dana dok je prosek izdavanja lokacijskih uslova 12,5 radnih dana.

U prestonici su i druge cifre problematične u odnosu na ostatak Srbije, bar kada su u pitanju građevinske dozvole. Prema poslednjim podacima, dostupnim i na sajtu građevinskedozvole.com, u Beogradu je od početka godine podneto 1.318 zahteva, od toga je rešeno 1.005, ali svega 33 odsto je rešeno pozitivno, dok je 67 odsto zahteva odbijeno. Svega jedna trećina pozitivno rešenih zahteva u Beogradu kvari republički prosek i glavni grad stavlja na prvo mesto najmanje uspešnih u sistemu izdavanja elektronskih dozvola.

Pokušali smo da saznamo šta je pravi razlog tome, da li nedostatak kadrova po gradskim uprava, nestručnost i nedovoljno dobra uhodanost s obzirom na to da je sistem zaživeo tek početkom ove godine? Ili nešto treće, poput korupcije? Naravno, potvrdu ovog poslednjeg nismo uspeli da dobijemo, ali jesmo nezvanično saznali od nekih velikih građevinskih firmi da „ima svega“, od toga da mnogim saradnicima na projektu nisu dovoljno „jasne procedure“, kao i da jedan pogrešno stavljen elektronski pečat ili potpis projekat vraća na početak, što dodatno usporava čitav proces. Naravno, u nekim manjim opštinama, kao i u Beogradu uostalom, postoji problem nedovoljnog broja kadrova, pa se neretko dešava da se izdavanjem građevinskih dozvola bavi samo jedan čovek.

Da u Beogradu nešto više „škripi“ nego u drugim mestima potvrdila nam je i ministarka građevinarstva u tehničkoj Vladi Zorana Mihajlović.

– Tačno je da u Beogradu ima problema. Vlada je o tome informisana i očekujem da u narednom periodu dođe do poboljšanja kako u organizacionim, tako i u kadrovskom smislu kada govorimo o gradskim sekretarijatima. Neću dozvoliti da bilo čiji nerad, neznanje ili nešto drugo utiče na položaj Srbije na listi Svetske banke koja meri uslove poslovanja – kaže Mihajlovićeva za Danas, napominjući kako je izdavanje elektronskih građevinskih dozvola i poštovanje zakona jedan je od važnih preduslova za dalje napredovanje Srbije na Duing biznis liste Svetske banke, te da je ona kao vođa radne grupe za DB listu, odgovorna svakom investitoru u Srbiji i premijeru.

U Sekretarijatu za urbanizam za Danas tvrde da je prosek izdavanja elektronskih građevinskih dozvola na nivou grada Beograda osam radnih dana dok je prosek izdavanja lokacijskih uslova 12,5 radnih dana.

– Razlog za odbacivanje zahteva nema nikakvu vezu sa, kako ste naveli, „nestručnošću kadrova“ s obzirom da su zaposleni u Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove koji se bave rešavanjem navedenih zahteva, osobe sa visokom stručnom spremom i obučeni za rad u elektronskoj proceduri. Nakon obuke za projektante koju je organizovalo Ministarstvo građevinarstva, broj odbačenih zahteva znatno se smanjio – ističu za Danas u ovom Sekretarijatu.
Trend rasta pozitivno rešenih zahteva može se, kako napominju, primetiti kroz zahteve podnete u maju, junu i julu.

– Najčešći razlozi zbog kojih se zahtevi odbacuju jesu nepotpisivanje elektronskim potpisom, zato što projekat nije urađen u skladu sa planskim aktom, tehnička dokumentacija nije usklađena sa pravilnikom, idejno rešenje ne sadrži podatke potrebne za izdavanje uslova, ili zato što nije podnet dokaz o uplati naknada i taksi, gde se svaka uplatnica potpisuje elektronskim potpisom – ističu u Sekretarijatu i dodaju da je još jedan od razloga taj što se tehnička dokumentacija ne dostavlja u traženom DWG formatu.

Navedeni razlozi su, kako napominju, nalozi za dopunu koje sistem ne prihvata i ne postoji mogućnost da se izvrši dopuna ili ispravka. Na primer, sve priložene takse moraju biti elektronski potpisane i ukoliko taj uslov nije ispunjen mora se doneti zaključak.

– Do danas nismo dobili nijednu žalbu za zaključke koje smo doneli jer se odbacivanja uglavnom odnose na tehničke dopune. Činjenica je da Sekretarijat trenutno nema dovoljan broj kadrova, ali već su urađeni prvi koraci kako bi se trenutna situacija poboljšala. Sekretarijat je podneo zahtev za dobijanje saglasnosti popunjavanja slobodnih radnih mesta po sistematizaciji, koja su upražnjena nakon odlaska većeg broja zaposlenih u penziju – napominju u Sekretarijatu.
Oni ističu kako zahtevi koji se podnose Sekretarijatu često prate veliki projekti za objekte veće od 20.000 kvadratnih metara, pa i 40.000 kvadratnih metara, što zahteva detaljniji i precizniji pregled dokumentacije. Većina zaposlenih zbog toga, kako kažu, ostaje i preko radnog vremena kako bi rešavali zahteve.

Ono što smo uspeli nezvanično da saznamo u pojedinim građevinskim preduzećima, jeste da ima situacija u kojima se, iako novi sistem podrazumeva razmenu podataka isključivo elektronski, dešava da se dokumenti štampaju i „čuvaju“ dok ne padne konačan dogovor, da bi se tek posle uneli u sistem. U nekim firmama, koje su prethodnih meseci imali zamerke naročito na izdavanje dozvola u Beogradu gde se i najviše gradi, kažu i da imaju razumevanja za sporost, kao i za to da sam pokušaj „zavođenja reda u neki sistem na početku dovodi do haosa“. Međutim, nadaju se da će kada svi „uđu u fazon“ ova procedura zaživeti kako treba.

Nije, međutim, samo statistika za Beograd zanimljiva. U većini gradova procenat rešenih zahteva je izuzetno visok, iznad 83 odsto. U Kikindi 94 odsto, u Šapcu, Somboru i Užicu po 93 odsto. Najviše pozitivno rešenih zahteva i to 72 odsto je u Kragujevcu i Kruševcu, dok je najmanje u Beogradu 33 odsto i Novom Sadu 47 odsto. Gledano po opštinama, najviše zahteva za dozvole je predato u Obrenovcu, Zemunu, Staroj Pazovi, Vračaru i Čajetini, u većini je rešeno više od 80 odsto, u Novom Kneževcu, na primer, rešeno je svih 35 predatih zahteva, od čega je svega šest odbijeno.

Međutim, u dve opštine, Osečini i Vranju, gde je podneto šest, odnosno sedam zahteva, nijedan nije rešen, dok je mali broj zahteva, svega dva i tri podnet u opštinama na jugu Srbije, Trgovištu i Crnoj Travi. U Medveđi ih je bilo četiri od početka godine, a po šest u Gadžinom Hanu i Lapovu.

Najviše zahteva za lokacijske uslove

Najviše zahteva bilo je za izdavanje lokacijskih uslova, ukupno 3.956, potom za odobrenje za izvođenje radova 3.587, i za prijavu radova 3.055, dok je za izdavanje građevinske dozvole podneto od početka godine ukupno 2.118 zahteva, a za upotrebnu dozvolu 1.442 zahteva.

Statistika’]

Prema podacima CEOP-a od početka godine do 31. maja Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove podneto je ukupno 442 zahteva za izdavanje lokacijskih uslova u okviru kojih su i zahtevi za izdavanje lokacijskih uslova na osnovu usaglašenog zahteva kao i zahtevi za izmenu lokacijskih uslova i 135 zahteva za izdavanje građevinskih dozvola u okviru kojih su i zahtevi na osnovu usaglašenog zahteva i zahtevi za izmenu građevinskih dozvola. To je ukupno 577 zahteva od kojih je usvojeno 138, a odbačeno 380. Sekretarijat je od 1. juna izdao 20 građevinskih dozvola, a odbacio 35, izdato je 67 lokacijskih dozvola, a odbačeno 128 zahteva.

Grad / Broj zahteva / Rešeno / Pozitivno / Negativno
Novi Sad / 1.330 / 971 / 47 odsto / 53 odsto
Beograd / 1.318 / 1.005 / 33 / 67
Šabac / 614 / 572 / 60 / 40
Pančevo / 592 / 540 / 54 / 46
Niš / 539 / 476 / 54 / 46
Ukupno / 9.748 / 8.209 / 57 / 43

Opštine / Broj zahteva / Rešeno / Pozitivno / Negativno
Obrenovac / 284 / 242 / 61 odsto / 39 odsto
Zemun / 222 / 199 / 47 / 53
Stara Pazova / 220 / 184 / 67 / 33
Vračar / 212 / 196 / 50 / 50
Čajetina / 194 / 148 / 68 / 32

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari