Zdravima vitamini, a kovid bolesnici sami plaćaju lekove 1Foto: EPA-EFE/ MARKO ĐOKOVIĆ

Da je predsednik Srbije zaista želeo da bude human verovatno bi se novac iz budžeta umesto što je utrošen na vitamine za ciljanu grupu birača, pravednije rasporedio i umesto svim penzionerima, odnosno 1,7 miliona ljudi, pomoć bi se dostavila onima sa najnižim primanjima.

Među penzionerima, 950.000 njih ima manje od 25.000 mesečno i vitamini za koje je država dala oko 10 miliona evra, tom delu populacije raspodelili bi se za 5,6 miliona. Ukoliko je to zaista potrebno. Preostali deo od oko 4,4 miliona evra mogao je da se usmeri bar ka građanima koji se nalaze u postkovid oporavku i kojima su suplementi uz ostalu terapiju neophodni, a ne pokriva ih zdravstveni fond.

Podsetimo, od infekcije kovidom 19 u Srbiji je prema zvaničnim podacima ukupno do sada obolelo više od 620.000 ljudi. Neki od njih lečili su se u bolnicama gde su imali kompletnu terapiju, ali su po izlasku morali da se izbore sa dodatnim troškovima, istim onim koje su „lakši“ slučajevi savladavali od početka bolesti.

Naime, ukoliko nisu hospitalizovani, građani veliki deo neophodnih medikamenata i pomoćnih sredstava moraju da nabave o svom trošku, jer ta vrsta preparata nije na listi besplatnih lekova. Oporavak u proseku traje do dva meseca, mada bar deset odsto ljudi ima ozbiljnije postkovid simptome koji zahtevaju čak i bolničko lečenje.

Oni koji su u grupi „lakših“ slučajeva, osim tegoba sa kojima moraju da se izbore, suočavaju se i sa dilemom kako da od skromnih primanja obezbede neophodna sredstva i plate preglede do kojih zbog teške situacije, ne mogu da dođu na red u državnim ustanovama.

Njima su tokom dvomesečnog postkovid lečenja, uz lekove koje pokriva zdravstveni fond, neophodne po dve ture C i D3 vitamina, cink, probiotik i aspirin, najčešće kardiopirin, zatim su na početku i kraju potrebne analize krvi uključujući i D-dimer, kojim se utvrđuje da li postoje ugrušci.

Uz suplemente čija je maloprodajna cena za dvomesečne potrebe oko 6.000 dinara, u troškove treba uključiti i račune za te analize, jer većina pacijenata mora da ih uradi u privatnim laboratorijama, pošto su državne preopterećene.

Izdatak se time uvećava još za 2.000 do 3.000 dinara. Ukoliko je više članova domaćinstva pod terapijom, a obično je tako, za one ispod proseka primanja troškovi su nesavladivi, a mogu se i uvećati ukoliko neko od ukućana ima i specifične bolesti.

Posmatrano iz njihovog ugla, podela vitamina svim penzionerima, zdravim i bolesnim, sa niskim i visokim primanjima – nepravdena je posebno zato što se plaća novcem svih građana.

Dr Slavica Plavšić, pulmološkinja, potvrđuje da bi umesto nepotrebne podele svima linearno, bilo mnogo humanije pokriti troškove lečenja kovid infekcije, posebno u postkovid fazi.

– Kao i mnogo toga u našoj državi i ovo se uradilo haotično i bez  određivanja prioriteta. Ne znam uopšte kako se došlo do toga da se deli i kome treba i kome ne treba, mnogi će ih u znak protesta vratiti, doživljavaju to kao poniženje. To je ogroman novac koji je mogao da se potroši drugačije, posebno kada se zna da je lečenje pacijenata u postkovid fazi jako, jako skupo. Čak i oni koji imaju lakše forme, zaista treba da koriste te suplemente, ali moraju i antibiotike, koji ne idu na recept, zatim je potreban nastavak terapije pronizonom, a najveća stavka je antikoagulantna terapija koja je jako skupa, ide i do 8.000 dinara, a ne pokriva se na teret zdravstvenog fonda – kaže Plavšić.

Ona naglašava da je novac utrošen na podelu vitamina penzionerima, mogao da se usmeri na državne laboratorije, na primer, kojima nedostaju reagensi za D-dimer analize pa pacijenti moraju da potraže privatne. Moglo je, kaže i da se za taj novac pokriju troškovi privatnih i državnih laboratorija pa da pacijenti sve te analize dobiju na jednom mestu i o trošku države.

– To je samo jedan od prioriteta, ima ih mnogo u ovoj situaciji ali je država morala da ima na umu da ljudi često nemaju dovoljno novca da plate analizu D-dimera, na primer, za dva člana porodice. Onda piju aspirine ili drugo napamet. To je moglo bar da se reši umesto one tri kutijice vitamina koje svi doživaljavamo kao poniženje – kaže Plavšić.

Potreba sistemska rešenja

Pulmološkinja, profesorka Dragana Jovanović, kaže da je već predlagala kako treba pratiti postkovid pacijente, ali da je zdravstveni sistem toliko opterećen da lekari zaista ne mogu ni da stignu sve da obave. „I nekovid pacijenti jako puno trpe tako da mi se čini da umesto akcija poput ove sa podelom vitamina, bolja bi bila neka jednostavna, sistemska rešenja koja bi imala jasan učinak na zdravlje ljudi“ – kaže Jovanović.

Reklama

Gostujući na TV Pink, Aleksandar Vučić je negodovao zbog toga što su ga mediji prozvali jer je objavljujući vest da će penzionerima podeliti vitamine prikazao pakovanja proizvoda Gudvil farme, dobavljača u toj nabavci, inače mađarske farmaceutske kuće čiji je zastupnik u Srbiji prijatelj predsednika.

Vučić je tvrdio kako je Ministarstvo zdravlja naručilo potrebne količine i od drugih, domaćih proizvođača ali njih nije pozvalo Ministarstvo, već Gudvil farma koja je osnovala konzorcijum u koji su se pridružili Par Pak, Farmanova, Esensa, GMZ Evramatin, Proton sistem, Galenika, Slaviamed i V&B, kako bi mogla da obezbedi potrebne količine. Objavljujući penzionerima srećnu vest, predsednik je ipak mahao kutijom koju je proizveo njegov prijatelj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari