Pesimističke prognoze izrečene posle velikih prolećnih padavina i poplava, na sreću, nisu se obistinile. U poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine ne samo da nije zabeležen osetniji pad, već će prema i preliminarnim procenama Republičkog zavoda za statistiku, biti ostvaren i neveliki, ali ipak rast od 0,9 odsto.

Pesimističke prognoze izrečene posle velikih prolećnih padavina i poplava, na sreću, nisu se obistinile. U poljoprivrednoj proizvodnji prošle godine ne samo da nije zabeležen osetniji pad, već će prema i preliminarnim procenama Republičkog zavoda za statistiku, biti ostvaren i neveliki, ali ipak rast od 0,9 odsto. Iako je proizvodnja žita za 23,4 odsto manja nego lane, solidnim rezultatima doprineli su za 49,4 odsto veći rod grožđa, 26 odsto veći rod voća i 8,1 odsto veća proizvodnja industrijskog bilja. Tako je, recimo, 2006. godine ubrano ukupno 35.457 tona jagode, 79.680 tona maline, 23.302 tona trešanja, oko 80.000 tona višanja i 21.863 tona kajsije. Veoma je značajno da je nastavljen trend povećanja površina pod industrijskim biljem, što donosi značajno veći profit proizvođačima i obezbeđuje zadovoljavajuću sirovinsku osnovu razvijenoj domaćoj prerađivačkoj industriji. Od 2000. godine soja je svake poljoprivredne sezone sejana na sve većoj površini, što je ove jeseni rezultiralo rodom od oko 400 hiljada tona, najvećim ikada ostvarenim u Srbiji. Prema rečima Olge Čurović, direktorke Poslovne zajednice za industrijsko bilje, rod je bio otprilike na nivou prošlogodišnjeg, što znači da će iz uljara samo iz prošlogodišnje kampanje izaći oko 70 hiljada tona sojinog i 145 do 150 hiljada tona suncokretovog ulja – ukupno, dakle, oko 220 hiljada tona ulja, što je oko tri puta veća količina od one koja je dovoljna da se zadovolje domaće potrebe za tom namirnicom.
U prethodnoj godini nastavljen je i trend smanjivanja površina pod pšenicom, sa 563.269 u 2005. na 539. 813 hektara u 2006. godini. I prosečan prinos po hektaru bio je veći pretprošle (3,5 tona), nego prošle godine (3,4 tona). Stoga je 2005. godine požnjeveno više od dva miliona tona pšenice, a prošle godine nešto više od 1,8 miliona tona. Značajno u odnosu prema toj žitarici moglo bi doneti njeno korišćenje za proizvodnju bioetanola. To je u svetu već razvijena praksa, a prvi koraci u tom pravcu učinjeni su i kod nas, najavom izgradnje fabrike bietanola u Zrenjaninu.
Kada je reč o kukuruzu prošle godine ubrano je oko milion tona manje nego 2005. godine. Reč je o zadovoljavajućim rezultatima, naročito ako se ima u vidu da je 2005. godina bila rekordna. Tako će i posle berbe kukuruza roda 2006. preostati višak od 1,5 do dva miliona tona u odnosu na domaću potrošnju, što će samo povećati količine za izvoz, što je veoma važno s obzirom na to da je kukuruz značajna stavka u agrarnom izvozu Srbije. Očigledno je da dobar rod kukuruza poslednjih godina, pa tako i povoljnije cene, nije imao za posledicu značajniji uzlet stočarstva, prilično ruiniranog tokom prošle decenije. Prema prvim prognozama Republičkog zavoda za statistiku, stočarska proizvodnja neće biti veća, ali ni manja, već uz stopu rasta 0, tačno na nivou ostvarenom 2005. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari