Ko će snositi posledice

Milorad Dodik nikad i nigdje nije direktno vezao Kosovo i BIH, ili Kosovo i Republiku Srpsku. Međutim, jasno je da niko ne može spriječiti implikacije na kolektivnu svijest, za šta se ne može okriviti Dodik. Isto tako premijer nikada nije govorio o demonstracijama u BIH vezanim za Kosovo tako da su izjave visokog predstavnika posljedica lošeg, možda i namjernog, pogrešnog obaviještavanja od strane njegove administracije. Prema svemu sudeći pokušava se izdejstvovati ostanak i opstanak OHR sa svim bonskim ovlaštenjima, a kao glavni „krivac“ za to navodi se Dodik – rekao je juče u Banjaluci Rajko Vasić, član Glavnog odbora SNSD, komentarišući izjave visokog predstavnika koje upućuju na odgovornost premijera za neujednačenu politiku u BIH.
Vasić kaže da u poslednjih nekoliko dana javnost u BIH, pa tako i dio međunarodne zajednice, dobija negativnu predstavu o djelovanju Milorada Dodika i Republike Srpske upravo od lica koja i žele da destabilizuju BIH.
Podsjećanja radi, zemlje članice Savjeta za primjenu mira još uvijek nisu dale poslednju zvaničnu riječ o tome da li će OHR ostati u BIH s potpunim bonskim ovlaštenjima (nametanje zakona, oduzimanja i davanja prava, smjene i postavljanje političara i slično). Ono što je ipak poznato, a to je da Njemačka, zemlja iz koje dolazi visoki predstavnik, daje saglasnost za ostanak OHR u BIH s punim ovlaštenjima, ali su neizjašnjeni ostali britanski i američki predstavnici.
Ni posjeta američkog ambasadora u BIH Daglasa Meklehejnija Banjaluci nije otkrila mnogo, ali je ambasador nakon sastanka s premijerom RS obavijestio javnost da će se zvanični odgovor SAD po pitanju OHR znati tek krajem februara. No, Meklehejni je jasno stavio do znanja da „status Kosova neće destabilizovati Republiku Srpsku“! Iz izvora bliskih međunarodnoj zajednici izvjesno je da će se i Amerika pridružiti verifikaciji ostanka Kancelarije OHR ali, sudeći prema reakcijama američke diplomatije koja je „zamjerila Švarc-Šilingu na pasivnom odnosu prema paketu ustavnih amandmana“ na kojem su u Americi radili dvije godine, njegov odlazak je neminovnost. Ako se tome doda da je i zvanični Berlin ostao bez komentara na moguću smjenu Švarc-Šiling, rezultat je da će u monografiji bh (polu) protektora Kristijan Švarc-Šiling biti s najkraćim mandatom.