Raspodela diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ i šest godina posle prvog sastanka Mešovitog komiteta još nije kompletirana, dok su pitanja o primopredaji dosad raspoređenih objekata razmatrana na poslednjem sastanku u Skoplju 15. i 16. januara. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, na predlog Beograda poslednji sastanak je imao radni karakter, ali je iskorišćen i za neformalne bilateralne razgovore između pojedinih država naslednica kako bi usaglasile interese i okončale raspodelu preostalih nepokretnosti u regionu OECD (Evropa, Severna i Srednja Amerika i Australija).

Raspodela diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ i šest godina posle prvog sastanka Mešovitog komiteta još nije kompletirana, dok su pitanja o primopredaji dosad raspoređenih objekata razmatrana na poslednjem sastanku u Skoplju 15. i 16. januara. Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, na predlog Beograda poslednji sastanak je imao radni karakter, ali je iskorišćen i za neformalne bilateralne razgovore između pojedinih država naslednica kako bi usaglasile interese i okončale raspodelu preostalih nepokretnosti u regionu OECD (Evropa, Severna i Srednja Amerika i Australija). Pozvani su i stručnjaci za umetnička dela koji bi trebalo da utvrde njihovo stanje i vrednosti u objektima koji su predmet raspodele.
Posle dugih šest godina pregovaranja, ubeđivanja, odustajanja pojedinih država učesnica od nekih lokacija, proces raspodele diplomatsko-konzularne imovine još nije pri kraju. Na pretposlednjem sastanku Mešovitog komiteta u Zagrebu predstavnici država naslednica postigli su dogovor o podeli 44 od ukupno 67 objekata u zemljama OECD. Republika Srbija tada je dobila 21 objekat i to ambasade u Helsinkiju, Pragu, Rimu, Budimpešti, Meksiku, zatim ambasadu i rezidenciju u Atini, rezidencije u Kanberi, Londonu, Lisabonu, Otavi, Vašingtonu, Ankari i Parizu, kao i zgrade generalnih konzulata u Sidneju i Solunu, dva stana u Trstu, kuću u Ankari, plac u Istanbulu, konzularno odeljenje u Budimpešti i vojnu misiju u Berlinu.
Republici Hrvatskoj pripale su ambasade u Beču, Hagu i Lisabonu, rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stokholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu, kao i dva stana u Trstu. Bosni i Hercegovini su sukcesijom pripale ambasade u Ankari, Madridu, Otavi i Oslu, rezidencije u Budimpešti i Beču, rezidencijalna kuća u Vašingtonu i stan u Milanu. Republici Sloveniji pripala je rezidencija u Rimu i zgrade generalnih konzulata u Celovcu i Milanu, a Republici Makedoniji ambasada u Kanberi, deo DKP u Atini (konzularno odeljenje), generalni konzulat u Cirihu i jedan stan u Rimu, dok je sedam objekata ranije nominovano za prodaju i međusobnu raspodelu sredstava dobijenih od prodaje: Njujork (sedište Misije pri UN), Njujork (rezidencija), Tokio (ambasada/rezidencija), Velington (ambasada), Velington (rezidencija), Bon (ambasada) i Bern (ambasada/rezidencija). Prodaji ovih objekata pristupilo bi se u dogovoru s Ministarstvom finansija Srbije tek posle konačne raspodele svih objekata utvrđenih Sporazumom o sukcesiji.
Za dalju raspodelu preostalo je još 11 objekata u regionu OECD: Kanbera (zemljište), Kopenhagen (ambasada), Rim (stan), Trst (stan), Varšava (ambasada), Varšava (rezidencija), Varšava (kuća), Brisel (ambasada), Frankfurt (generalni konzulat), Stokholm (ambasada) i Ženeva (sedište misije).
S obzirom na to da je Srbija bila naslednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, ona i dalje učestvuje u razgovorima o podeli diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ. Tek po završetku tih pregovora, Srbija i Crna Gora će u direktnim razgovorima utvrditi koji će objekti pripasti Republici Crnoj Gori.
U februaru 2003. na jednom od sastanaka bili su sporni veliki diplomatski kompleksi u Moskvi, Nju Delhiju, Adis Abebi i zemljama Evropske unije za koje su bile zainteresovane sve zemlje naslednice.
Srbija se dosad iselila iz rezidencije u Londonu, koja je pripala Bosni i Hercegovini, iz istovrsnog objekta u Parizu koji je pripao Hrvatskoj, kao i iz rezidencije u Vašingtonu koja je pripala Sloveniji. Ukupna vrednost diplomatskih nekretnina procenjena je na oko 260 miliona dolara, prema tadašnjoj reviziji kompanije Pit Maverik.
Na poslednjem sastanku je zaključeno da reč o obimnom i složenom poslu koji će samo u uslovima međusobnog poverenja i saradnje ministarstava spoljnih poslova zemalja naslednica dovesti do kompletiranja imovinsko-pravne dokumentacije i uvida u stanje evidentiranih objekata sa zagrebačkog sastanka.
Naredni sastanak zakazan je za 15. i 16. mart u Ljubljani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari