Jedna od najpopularnijih televizijskih igranih serija u Srbiji u ovom trenutku je „Senke nad Balkanom“ čiji je producent i režiser Dragan Bjelogrlić.

Ono na čemu Bjelogrliću treba odati priznanje je da je gledaocima na ovim prostorima ponudio nešto potpuno novo i drugačije. Reč je o takozvanoj „crnoj“ kriminalističkoj priči u kojoj nema pozitivnih likova, svaki od njih ima neku manu ili tajnu, što je prilično hrabar pokušaj inovacije u srpskoj kinematografiji.

„Senke nad Balkanom“, je smeštena u period između dva svetska rata, obiluje misterijom i reklamira se kao deo „istorije koju nas nisu učili“. Za skupocenim nakitom ruske carske porodice Romanova grozničavo tragaju kriminalci, belogardejci, tajna udruženja, dekadentni krugovi, policija pa čak i komunističke vlasti u Moskvi. Sa druge strane,bez obzira što pretenduje da bude objektivna, i ova serija obiluje istorijskim netačnostima koje prilično umanjuju njen kvalitet.

U tri emitovane epizode, videli smo čak četiri ubistva. Za prva tri je još uvek nepoznato ko ih je počinio dok se za četvrto krivci znaju. To su komunisti predvođeni funkcionerom Kominterne čuvenim Mustafom Golubićem. Prema Blejogrlićevom tumačenju, tadašnja KPJ nije umela da se bavi nečim učinkovitijim za svoje interese već da jurca za carskim nakitom. Razumem zaintrigiranost Bjelogrilća likom Mustafe Golubića ali pretvoriti čoveka koga su nacisti posle hapšenja toliko isprebijali da su morali da ga streljaju vezanog za stolicu u današnjem Pionirskom parku je prilično degutantno. Potpuno nekorektan prikaz ličnosti koja je dala svoj život u borbi protiv fašizma.

U seriji se spominje i beogradsko divlje naselje, Jatagan mala, koje je zaista postojalo. Zauzimalo je teritoriju od Mostarske petlje do Prokopa. U seriji to je stecište bandi koje trguju opijumom, secikesa, prostitucije, švercera ,narkomana, probisveta i ljudi sa margine. U želji da od Jatagan male napravi četvrt poput onih iz filma „Bande Njujorka“ gde ljudski život malo vredi autori serije čine još jednu nepravdu. Tačno je da su u Jatagan mali živeli siromašni građani ali daleko od toga da su većinu u njoj činili kriminalci. Organizovanih bandi koje su trgovale drogom pre Drugog svetskog rata u Srbiji nije bilo. Prostitucije, pljački i ilegalnog kockanja jeste, ali ih je isto tako bilo i u drugim delovima tadašnjeg Beograda, u kojima su stanovali bogatiji žitelji prestonice. Jatagan malu su osnovali radnici i zanatlije koji nisu mogli da plaćaju skupe stanarine u buržujskim delovima grada poput Vračara i Senjaka. Većina stanovnika naselja su bili pošteni radnici koji su svakog jutra odlazili na posao da prehrane svoje porodice. Međutim, od njih u seriji ni traga ni glasa. Prikazati žitelje čitavog naselja kao polusvet „zarad radnje“ je krajnje nekorektno. Nikakva „umetnička sloboda“ niti navodna „skrivena istorija“ ne može da bude izgovor za tako nešto. Ipak, moram da naglasim kako smo dosad videli samo tri epizode. Moguće je da će se radnički karakter Jatagan male iskazati u daljem toku serije što će za mene biti signal da se samokritikujem na istom ovom mestu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari